{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Većina žena se nakon boravka u sigurnoj kući vraća nasilnicima

8.9.2012. u 16:46
0
Većina žena se nakon boravka u sigurnoj kući vraća nasilnicima
0
Sigurna kuća na području Kantona Sarajevo, koja djeluje u okviru Fondacije lokalne demokratije, je utočište i privremeni dom za žene, žrtve nasilja i njihovu djecu.
U sigurnoj kući je u 12 godina postojanja 1.324 osobe pronašlo luku spasa, razumijevanje i pomoć. Od osnivanja 2000. godine su, kaže menadžerica sigurne kuće Mubera Hodžić-Lemeš, prošli dug put. Nasilje je još uvijek veoma prisutno u našem društvu, ali su učinjeni izvjesni pomaci nabolje.

"Mnogo toga se promjenilo kada je u pitanju rješavanje problematike nasilja u porodici. Mi danas imamo zakone koji štite žrtve od nasilja, potom mogućnost prijavljivanja nasilja kao krivičnog djela, mogućnost izricanja zaštitnih mjera...Sve to uslovljava smanjem broj korisnika u Sigurnoj kući", kaže Hodžić-Lemeš te dodaje da to ne znači da se nasilje ne prijavljuje već samo da nemaju sve žrtve potrebu za smještajem u sigurnoj kući.

Godinama je postojalo uvriježeno mišljenje da se nasilje događa u sredinama gdje su žene manje obrazovane i nezaposlene, što je, kaže Hodžić-Lemeš, netačno jer se nasilje dešava u svim slojevima društva i nije vezano za ekonomski status. Sve svjetske statistike pokazuju da je žena najčešća žrtva nasilja u porodici, čak u 95 posto slučajeva. Određena statistička istraživanja kažu da je na području BiH svaka peta žena žrtva nasilja pa čak možda i treća.

Kada se smjesti u sigurnu kuću, žena žrtva nasilja dobija prije svega fizičku zaštitu, a zatim psihosocijalni terapijski tretman, koji uključuje individualnu i grupnu terapiju te administrativno rješavanje slučaja.

"Mi od samog početka i sa počiniteljem nasilja radimo terapijski tretman kako bismo pokušali riješiti probleme koji su doveli do poremećenih porodičnih odnosa. Nekada je njihov uzrok zloupotreba alkohola, droge, teška ekonomska situacija, PTSP..., a najčešće je to kombinacija ovih faktora", ističe menadžerica sigurne kuće.

Sedamdeset posto žena se ponovno vraća u porodicu u kojoj su bile izložene nasilju, što je, kaže ona, dobro jer se ide na reintegraciju porodice na kvalitetan način. No, 25 posto njih biva ponovno izložen nasilju i vraća se u sigurnu kuću.

"U KS nema dovoljno sredstava kako bi se nastavili tretmani sa stručnjacima jer je s nasilnicima potrebno raditi. Nasilje se ne javlja preko noći i niko ne postaje nasilan tek tako. To je jedan model ponašanja koji je u nekom momentu izabran, stoga se i nenasilno ponašanje mora naučiti. No, ima i onih koji ne žele pomoć", ističe naša sagovornica.

Hodžić-Lemeš naglašava da se cjelokupno društvo mora uključiti u rješavanje problema nasilja u porodici jer to nije samo problem žrtava i nasilnika već sviju nas.

Podsjeća da je jedinstveni broj za područje Federacije BiH na koji se može besplatno prijaviti nasilje u porodici 1265. Osim toga Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć svim građanima putem brojeva: 223 366, 570 560 i 570 561. Pozivni broj za Kanton Sarajevo je 033.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: