Predloženo krivično djelo
110

Većina političara u Brčkom odbila zakon kojim podmićivanje na izborima postaje kažnjivo

A. K.
Zastupnici u Skupštini Brčko distrikta
Zastupnici u Skupštini Brčko distrikta
Način glasanja zastupnika tokom posljednje sjednice Skupštine Brčko distrikta pokazao je da tamošnja vlast nema tropetinsku većinu za donošenje zakona, ali i budžeta. Posebno zanimljivo je da zastupnici nisu prihvatili izmjene krivičnog zakona koje su se odnosile na kažnjavanje izbornog podmićivanja.

Naime, tokom jučerašnje sjednice Skupštine Brčko distrikta potrebnu većinu glasova nisu dobili zakon o platama i naknadama, kao ni dopuna krivičnog zakona koja se odnosila na usaglašavanje tog rješenja sa onim na državnom te entitetskim nivoima.

"Tokom ove godine je izmijenjen i dopunjen Krivični zakon BiH na način da je inkriminisano krivično djelo podmićivanje na izborima u službi koja se finansira iz javnih sredstava. Pored dopune Krivičnog zakona BiH u tom pravcu su izvršene i dopune krivičnih zakona entiteta na identičan način te je regulirano ovo krivično djelo", kazala je Merima Mujkić, stručna saradnica za pravne poslove i evropske integracije u Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta.

Uvažavajući statutarne obaveze Pravosudna komisija Brčko distrikta utvrdila je prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona Brčko distrikta, na način da je istovjetno inkriminisala podmićivanje na izborima kao krivično djelo.

Kako je pojasnila Mujkić, osim za osobu koja prima novac ili bilo koji drugi propisani oblik koristi, prednosti ili usluge, odgovornost se propisuje i za onoga ko to nudi. Između ostalog, to se odnosi na prestanak službe, oduzimanje odlikovanjam zabranu vršenja službene dužnosti ili stjecanja službene dužnosti.

"Što se tiče raspona kazne za ovo krivično djelo, ono za najteže oblike predstavlja od jedne do deset godina, zatim od šest mjeseci do pet godina te od šest mjeseci do tri godine. Uz sve kazne je propisana i ona novčana", dodala je Mujkić.

Nakon kraće rasprave uslijedilo je elektronsko glasanje zastupnika po kojem je za usvajanje dopuna zakona bilo njih 17, a protiv 13. Međutim, zbog izražavanja sumnje u glasanje pristupilo se pojedinačnom izjašnjavanju koje nije promijenilo rezultate.

"S obzirom da su za ovaj zakon neophodne tri petine 'za' od broja prisutnih, a na sjednici je 30 zastupnika u sali, neophodno je 18 glasova. Prema tome, on nije dobio potrebnu podršku, što znači, da je izgleda korupcija u izbornom procesu i dalje dozvoljena", kazao je nakon glasanja predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić iz SNSD-a, koji je bio za usvajanje dopuna zakona.

Inače, protiv zakona su bili i zastupnici Abdulah Iljazović, Bahrija Ribić te Đorđe Popović koji su se ranije odmetnuli od aktuelne skupštinske većine, na osnovu koje je i formirana vlast. Međutim, posebno je zanimljivo da su ga podržali zastupnici SNSD-a.

Naime, od ranije je poznato da su izmjene navedenog zakona na državnom nivou izazvale sukob između lidera SNSD-a Milorada Dodika i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je i nametnuo navedeno zakonsko rješenje.

Vrijedi kazati da je ranije iz OHR-a poručeno da se političari u Brčko distriktu moraju fokusirati na hitne reforme, odnosno suštinske prioritete koji vode ovu regiju Bosne i Hercegovine na putu napretka. Uz hitne reforme, OHR je fokus stavio na javnu upravu i borbu protiv korupcije.