Marijansko svetište
28

Vatikan preuzima kontrolu: Novi dolazak Hosera označava početak novog doba za Međugorje

Piše: R. D.
Foto: Ž.M./Klix.ba
Foto: Ž.M./Klix.ba
Kad za koji dan poljski mons. Henryk Hoser drugi put dođe u našu zemlju Vatikan će zapravo preuzeti upravu u župi Međugorje.

Početak je to jednog novog doba za ovo hercegovačko svetište, obilježenog drugačijim i pozitivnjim odnosom s vrhovnom crkvenom vlasti.

Žarko Ivković, novinar i urednik zagrebačkog Večernjeg lista, godinama prati međugorska zbivanja i za Klix.ba kaže kako kad je papa Franjo imenovao mons. Henryka Hosera apostolskim vizitatorom za Međugorje, postalo je jasno da za Međugorje završava vrijeme crkvenog osporavanja i sumnjičenja te da tzv. međugorski fenomen ulazi u novu eru.

"Ukratko, nakon nekoliko desetljeća distanciranog odnosa, Katolička crkva napokon se snažno involirala u međugorska zbivanja, a upravo je Hoserovo imenovanje najjači dokaz da se stvari za Međugorje razvijaju u pozitivnom smjeru. Poznato je, naime, da se Poljak Hoser ne samo javno deklarisao kao zagovornik međugorskih ukazanja nego je i lanjskog avgusta za poljsku Katoličku informativnu agenciju izjavio kako je moguće da Crkva uskoro prizna autentičnost prvih sedam dana Gospinih ukazanja u Međugorju. Takav čovjek ovih dana dolazi u Međugorje i preuzima upravu nad tom župom, čime mostarski biskup nema više jurisdikciju nad njom", kaže Ivković.

Hoserov je glavni zadatak "ispitati teren" i poboljšati rad svećenika s hodočasnicima, a prema Ivkovićevim informacijama, njegove su ovlasti vrlo široke te će vjerojatno uticati i na kadrovska pitanja, za koja je dosad bio mjerodavan isključivo mjesni biskup. To podrazumijeva dovođenje novih, i to stranih svećenika u međugorsku župu, ali i uticaj na izbor župnika.

"Teško je decidirano odgovoriti pitanje šta je uzork očitog poboljšanja odnosa između Svete stolice i Međugorja. Posebno ako se sjetimo papinih aluzija na Gospu međugorsku, o kojoj je govorio kao o "Gospi na čelu poštanskog ureda koja svaki dan šalje novo pismo". Njemu takva Gospa nije "prava", ali isto tako, nikad nije rekao da je ono što se zbiva u Međugorju prevara. Uzgred, niko u Vatikanu ne zna koji je zapravo papin stav o međugorskim ukazanjima, ali se zato zna stav međunarodne komisije za Međugorje, koja je nakon višegodišnjeg istraživanja zaključila da su Gospina ukazanja prvih sedam dana autentična, a da ostala zbivanja još treba proučavati. Zasigurno je to glavni razlog poboljšanja odnosa, no relaksaciji je pridonijelo i to što su protivnici Međugorja u Vatikanu izgubili prijašnju moć. Među njima je i smijenjeni kardinal Gerhard Müller, koji je bio jedan od najvećih protivnika Međugorja", izjavio je Žarko Ivković.

Naš sagovornik još kaže da najprije treba ponoviti da Međugorje još nema službeni status svetišta, a hoće li ga u skoro vrijeme dobiti, nezahvalno je prognozirati, posebno ako se zna da status svetišta može dobiti čak i prije službenog priznanja ukazanja. Zasad se promijenilo samo to da Crkva više ne zabranjuje svećenicima službena hodočašća u Međugorje i to da je komisija preporučila papi da prizna prvih sedam dana ukazanja.

"Siguran sam da će papa priznati međugorska ukazanja i toj župi dodijeliti status svetišta, ali prilično sam siguran i da se to neće dogoditi tako skoro, barem ne u idućih godinu dana. Razlog je jednostavan: Crkvi se ne žuri, a i treba pričekati rezultate "terenskog" rada mons. Hosera. Zato priznanje međugorskih ukazanja nije na listi prioriteta pape Franje, ali mu je jako stalo da se stanje u Međugorju dovede u red. Stoga će biti zanimljivo pratiti djelovanje mons. Hosera i njegove poteze. Recimo, mene silno zanima hoće li u aktivnosti namijenjene hodočasnicima službeno uključiti vidioce, koji su dosad, potpuno pogrešno, bili prepušteni sami sebi", kazao je.

Ivković desetljećima profesionalno prati međugorska zbivanja, o čemu je objavio brojne članke, feljtone, komentare, nekoliko knjižica uz novine, a kruna njegova bavljenja međugorskim fenomenom su dvije knjige koje je zajedno s trojicom kolega novinara, objavio u izdanju Večernjeg lista: "Tajna Gospinih ukazanja" (2006.) i "Misterij Međugorja" (2011.).

"U knjizi "Misterij Međugorja" ekskluzivno sam objavio povjerljive dokumente Službe državne bezbjednosti (kolokvijalno Udba), moćne tajne policije bivše Jugoslavije čiji je ateistički režim međugorska zbivanja okarakterizirao kao kontrarevoluciju te je Međugorje pokušao ugušiti svim sredstvima. Dokumente mi je ustupila bosanskohercegovačka Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). To su prvi tajni dokumenti o Međugorju koje je ikad iko objavio", kazao nam je na kraju.

Dolazak Poljaka Hosera mogao bi značiti pojačan dolazak hodočasnika iz ove zemlje, kaže nam Željko Vasilj, voditelj ureda Turističke zajednice HNK u Međugorju.

"Mi ga očekujemo narednih dana i radujemo se jer će on uz ono što mu je obaveza u pastoralnom smislu, biti novi motiv za dolazak hodočasnika s poljskog tržišta. Poljaci su već pomalo pruzeli primat od ranijih lidera Italijana. Sezona je u punom jeku, kranula je s uskršnjim blagdanima, a traje do desetog mjeseca. Poljaci kombiniraju ljetno vrijeme, more na Jadranu i Međugorje", kazao nam je Željko Vasilj, napomenuvši da se svi brojevi dolazaka kreću u očekivanim proporcijama.