{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Utvrđeni nacrti zakona o doprinosima i porezu na dohodak

23.3.2017. u 11:58
15
41
Utvrđeni nacrti zakona o doprinosima i porezu na dohodak
15
Utvrđeni nacrti zakona o doprinosima i porezu na dohodak
Na današnjoj sjednici u Mostaru Vlada FBiH je utvrdila nacrte zakona o doprinosima i porezu na dohodak. Radi se vjerovatno o dva najvažnija zakona za radnike i kompletnu privredu u FBiH.
Temeljni cilj rješenja u Nacrtu zakona o doprinosima, kojeg je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila Vlada FBiH, jeste da uz nižu zbirnu stopu doprinosa i istodobno proširenje osnovice za obračun doprinosa, te povećanjem obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena rigidnost sustava doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i Evropi.

Detalji Nacrta zakona o doprinosima



Cilj je i pojednostavljanje obračunavanja i plaćanja doprinosa, kvalitetniji nadzor i jačanje financijske discipline. Također je bilo potrebno njegovo usuglašavanje s novim Zakonom o radu, Zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju i kolektivnim ugovorima.

Novim zakonom su obuhvaćeni doprinosi za sva obvezna osiguranja, što je posebno značajno kako bi jednim zakonom bila uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obveze doprinosa. Kako je u Poreznoj upravi uspostavljen Jedinstveni registar osiguranika, na ovaj način će biti osiguran i kvalitetniji nadzor.

Propisivanje obveze poslodavcu da podnosi izvješće o iznosu obračunatih doprinosa i u slučaju kada ne isplati plaću, rezultirat će raspolaganjem podataka o tačnim iznosima dugovanja, pa će Porezna uprava moći pravovremeno poduzimati aktivnosti u cilju naplate. Propisivanjem zastare za doprinose za zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (doprinosi iz čijih se uplata crpe prava u periodima kada se i uplaćuju, odnosno ne mogu biti iskorištena retroaktivno po naknadno izvršenoj uplati), koja nastupa za pet godina ne računajući godinu u kojoj je nastala, stvaraju se pravne pretpostavke za realnije i pravednije iskazivanje dugovanja obveznika uplate po ovom osnovu.
Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a zbirna stopa doprinosa se smanjuje sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, osim na plaće i na naknade za obrok, prijevoz i regres.

Na primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti i drugih aktivnosti (ugovori o djelu, članstvo u povjerenstvima, upravnim i nadzornim odborima i slično) obračunavat će se doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto ukoliko nositelj primitka nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko jeste, obveznik je doprinosa samo za mirovinsko osiguranje, a uplaćeni doprinosi će mu biti uključeni u mirovinsku osnovicu, sukladno novom Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju.
Zakon sadrži i određena izuzeća i povlaštene osnovice na koji se vrši obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, te niskoakumulativnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i industrija obuće, te stari zanati.
I dalje su ostale niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, kao i poljoprivredi i šumarstvu.

Također su ostala izuzeća s nižim osnovicama za poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu, i to za osiguranike koji obavljaju niskoakumulacijske djelatnosti starih tradicionalnih zanata utvrđenih posebnim propisom, te poljoprivrednu djelatnost i prijevoznike s jednim prijevoznim sredstvom.

Zakon stvara pravnu osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja, te za usuglašavanje obuhvata primanja na koja se plaćaju doprinosi i usuglašavanje zbirne stope na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kod izrade Zakona pojedine odredbe su usuglašene kroz interresorni rad s predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Danas je zaključeno da Nacrt zakona, prije slanja u parlamentarnu proceduru, bude dostavljen na mišljenje Međunarodnom monetarnom fondu.
Ovaj zakon je dio Reformske agende i obuhvaćen je i Programom rada Vlade FBiH.

Nacrt Zakona o porezu na dohodak



Vlada FBiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o porezu na dohodak, jer je ocijenjeno da postojeći sistem poreza na dohodak u FBiH ne obezbjeđuje zadovoljavajući nivo pravičnosti u oporezivanju. Zbog toga je potrebna njegova reforma koja je usko vezana za smanjenje opterećenja rada koje je u fokusu Reformske agende, Ekonomske politike Vlade FBiH za period 2016.-2018. godine i Pisma namjere MMF-u.

Cilj novog zakona je osiguranje srednjoročne fiskalne održivosti kroz znatno smanjenje opterećenja na rad. Pitanja koja se rješavaju u samom Zakonu jesu određivanje svih izvora prihoda i rashoda u svrhu utvrđivanja oporezivog dohotka, uređivanje osoba koje su obavezne plaćati porez na dohodak, kao i sama metodologija obračuna, prijave i plaćanja poreza na dohodak.
Kako je riječ o zakonu koji oporezuje dohodak fizičkih osoba ostvaren iz različitih izvora, primjena dosadašnjeg Zakona pokazala je da su njegovi osnovni principi dobro postavljeni. Međutim, uočene su slabosti u uskoj poreznoj osnovici dohotka, visokim izuzetim neoporezivim prihodima, nedorečenosti pravne norme, nedostatku kaznenih odredbi i drugom.

Novi zakon je zadržao koncept postojećeg, s tim da je sada fokus na otklanjanju nedorečenosti, proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda, smanjenju nameta poreza na niska primanja ili njihovo ukidanje, uvođenju metodologije i mehanizama koji pružaju podršku borbi protiv porezne evazije i sive ekonomije.

Kroz ovaj zakon prožima se princip svjetskog dohotka i izvora prihoda, što podrazumijeva oporezivanje ukupnog ostvarenog dohotka rezidenata FBiH, a oporezivanje dohotka nerezidenata, ostvarenog na teritoriji FBiH. Međutim, putem instrumenta poreznog kredita izbjegnuto je dvostruko oporezivanje za dohodak rezidenata FBiH ostvaren na teritoriji Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. Instrument poreznog kredita primjenjuje se i za plaćeni porez na dohodak u inostanstvu u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanim ili ratifikovanim između Bosne i Hercegovine i druge države.

Proširenje osnovice dohotka od nesamostalnog rada vrši se na način da bude smanjen porezni teret na niska primanja, a na visoka povećan. Iz tog razloga je uvedeno progresivno oporezivanje kod ovog dohotka i to kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 1.500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1.500 KM, te lični odbitak od 700 KM. U osnovicu dohotka uključene su naknade na ime toplog obroka, prevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostalog. Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz budžeta svih nivoa vlasti ili vanbudžetskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširena osnovice dohotka.

Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, vrši se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intezivno razvija na teritoriji FBiH. Pored toga, omogućeno je olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika kroz paušalno oporezivanje. Naime, ako postoje otežane okolnosti praćenja prometa, kao što je taxi prevoz ili prodaja na štandovima ili kisocima, gdje ne postoji obaveza vođenja prometa putem fiskalnog uređaja prema Zakonu o fiskalnim sistemima, Zakon uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnom nivou kroz ispunjavanje određenih uslova. U ovom dijelu je uspostavljena uska veza i sa sistemom PDV-a.

Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ukoliko se izvrši njena isplata vlasnicima kapitala - fizičkim osobama, dakle samo u momentu kad dividenda postaje dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ni ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.
Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na nivou postojećeg Zakona o porezu na dohodak jer propisi o ovom oporezivanju postoje na kantonalnom nivou. Novim zakonom se oporezuje samo dohodak ostvaren korištenjem ili upotrebom te imovine, kao što je iznajmljivanje. Međutim, ovaj dohodak se proširuje oporezivanjem dohotka od imovinskog prava ostvarenog otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, naslijeđem ili drugim prenosom uz ili bez naknade, autorskih i drugih srodnih prava, industrijskog vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Oporezivanje ovog dohotka je međunarodna praksa prihvaćena i ugrađena u ovaj zakon kroz jasno definisanje osnovice dohotka, kapitalnog dobitka i gubitka, te se osnovica formira kao ostvarena razlika.

Na kraju se u poreznu osnovicu uključuju i ostali dohoci koje rezident FBiH ostvari, kao što su prihodi sportista i sportskih stručnjaka, od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
U razlazu Elmedina Konakovića i SDA upravu je:
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: