Ustavnopravna komisija podržala je principe i Sarajlićevog i Živkovićevog prijedloga amandmana koji se odnose na Dom naroda, ali nije podržala ni jedan od predloženih amandmana koji se tiču Predsjedništva BiH.
"Amandmani koji se tiču Doma naroda su podržani, i amandman poslanika Milorada Živkovića i amandman poslanika Asima Sarajlića. Smatram da je Sarajlićev amandman, koji odražava stav SDA, potpuniji, da on u cjelosti implementira presudu i da rješava i jedno drugo vrlo važno pitanje, a ono se tiče, osim neravnopravnosti ostalih na cjeloj teritoriji države kada je u pitanju Dom naroda i neravnopravnosti konstitutivnih naroda od entiteta do entiteta", kazao je predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović.
Naveo je da je i Živkovićev amandman dobio podršku u komisiji, "tako da imamo oba amandmana, oni će se razmatrati po redoslijedu prispijeća u Predstavnički dom". Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, Džaferović navodi da tu ne postoji većinski stav Komisije u pogledu ni jednog amandmana.
"Dakle, nije podržan ni amandman Milorada Živkovića ni amandman Asima Sarajlića tako da prema Domu ide negativan izvještaj. Vidjet ćemo šta će rasprava na Domu donijeti, ali sudeći prema trenutnom stanju možemo kazati da još uvijek nema političke volje onog stepena i onog intenziteta koji je potreban da se usvoje amandmani u Parlamentarnoj skupštini BiH koji bi značili implementaciju presude u predmetu 'Sejdić i Finci protiv BiH'", kazao je Džaferović.
Predlagač amandmana na Ustav BiH Asim Sarajlić kazao je novinarima da prijedlog amandmana koji se tiče Doma naroda predviđa da se od 21 člana Doma naroda 14 bira iz Federacije BiH - po pet Hrvata i Bošnjaka, te dva Srbina i dva iz reda ostalih. Iz Republike Srpske se bira sedam delegata od kojih četiri Srbina te po jedan Bošnjak, Hrvati i jedan iz reda ostalih.
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, Sarajlić je kazao da su oni predvidjeli da se tri člana Predesjedništva biraju - dva iz Federacije direktno i jedan iz RS-a direktno bez nacionalnih odrednica.
"Rekli smo da članovi Predsjedništva ne mogu biti iz istih konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih", kazao je Sarajlić.
Prijedlog amandmana na Ustav BiH koji je predložio poslanik Milorad Živković predviđa da se Dom naroda sastoji od 18 delegata, od kojih je šest delegata iz RS-a (pet Srba i jedan iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredjeljenih) i 12 iz Federacije (pet Hrvata, pet Bošnjaka i dva iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredjeljenih).
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, Živkovićev prijedlog predviđa da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana. Dva člana se biraju neposredno s teritorije Federacije, a jedan član se neposredno bira s teritorije RS-a.
Član Komisije Lazar Prodanović je kazao da se nada da će biti na vrijeme usvojeni amandmani na Ustav BiH.
"Danas smo ponudili jedan od prijedloga. Smatramo da smo najbliži mogućem konsenzusu da u skladu s Poslovnikom i Ustavom dobijemo podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je Prodanović.
Član Komisije Saša Magazinović je kazao da Parlament BiH mijenja Ustav dvotrećinskom većinom.
"Dok se dvotrećinska većina ne postigne oko bilo kojeg prijedloga iluzorno je očekivati da se ovo pitanje može riješiti parcijalnim rješnjima na ovaj način bez obzira što se neka više ili manje dopadaju bilo kojoj političkoj partiji", kazao je Magazinović.
Što se tiče dva prijedloga ustavnih amandmana koji su danas bili pred Komisijom, Magazinović kaže da su oba imala, ako ništa, u tehničkom smislu nedostatke.
"Kada je u pitanju amandman SNSD-a, on nije precizirao da izabrani članovi Predsjedništva trebaju doći iz reda različitih konstitutivnih naroda ili ostalih što je srž ove presude, dok je amandman SDA na određen način vitalni interes entiteta izjednačavao s vitalnim interesom naroda bilo kojeg u BiH", kazao je Magazinović.
Ustavnopravna komisija je danas podržala principe Prijedloga amandmana II na Ustav BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a koji predviđa brisanje člana kojim je definirano da naknada za osobe koje obavljaju funkcije u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
Također, usvojen je zaključak u kojem se kaže da je Ustavnopravna komisija konstatirala kako je Prijedlog amandmana II na Ustav BiH u identičnom tekstu već usvojen na sjednici Predstavničkog doma PSBiH koja je održana 31. augusta 2005. godine i da nije okončana procedura njegovog donošenja u Domu naroda PSBiH, te da tu činjenicu Predstavnički dom treba uzeti u obzir tokom razmatranja Prijedloga amandmana II na Ustav BiH.
