Borba protiv korupcije
124

Uskoro bi svi (grado)načelnici u ZDK trebali prijaviti kompletnu imovinu

E. M.
Dževad Fejzić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Dževad Fejzić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Nacrt Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Zeničko-dobojskom kantonu ozbiljan je korak naprijed u borbi protiv korupcije, kazao je sekretar po ovlaštenju Vlade Ureda za borbu protiv korupcije Zeničko-dobojskog kanotna Dževad Fejzić.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je u novembru dala saglasnost Ministarstvu za pravosuđe i upravi da formira radno tijelo zaduženo za izradu Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Zeničko-dobojskom kantonu te je nakon imenovanja radnog tijela u periodu od mjesec dana prethodno izrađeni tekst Zakona prošao proceduru predviđenu Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa.

Radno tijelo za izradu Nacrta Zakona sačivanjavaju predstavnici Ministarstva za pravosuđe i upravu, Ureda za borbu protiv korupcije, Ministarstva finansija i Sekretarijata za zakonodavstvo, a u predviđenom roku izradili su Nacrt Zakona koji je ozbiljan iskorak u borbi protiv korupcije.

Fejzić ističe da je proces usvajanja Zakona predviđen tako da ide u redovnu proceduru koja podrazumijeva sveobuhvatnu javnu raspravu jer su s njim obuhvaćene i jedinice lokalne samouprave.

"Pored 35 kantonalnih organa koji će imati priliku da se izjasne na Nacrt Zakona, ista metodologija će se koristiti i za jedinice lokalnih samouprava u Zeničko-dobojskom kantonu, dakle 12 gradova/općina. Ovo jeste u ovoj fazi dugotrajan proces, ali smatram da ovakvim pristupom gdje će građani moći direktno da utiču na izmjene i dopune Nacrta Zakona u konačnici može i treba polučiti kvalitetnim rezultatima. Oblast preispitivanja porijekla imovine je potpuno legitiman i jednako složen proces koji treba ozakoniti i tek s ovim Zakonom možemo da kažemo da imamo jednu od potpunih funkcija ovog ureda", kazao je Fejzić.

Dodao je da je u prethodnom periodu izvanredan posao urađen i kroz donošenje Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za provođenje Strategije, revizije diploma, donošenja Planova integriteta, uspostavom registra zaposlenih i imenovanih, a ono što proizilazi iz ovog Zakona je i uspostava trećeg registra, gdje će javnosti biti dostupni podaci o imovini javnih funkcionera. Ističe da je uključenost javnosti veoma bitna u donošenju ovog Zakona te da zbog toga skraćena procedura nije ispravan put.

Na pitanje šta će podrazumijevati taj Zakon te koliko će vremena dužnosnici imati da dostave porijeklo svoje imovine, Fejzić je kazao da je praksa u drugim kantonima, a što je i Nacrtom predviđeno, da se imovina prijavljuje od dana stupanja na snagu Zakona s rokom od 60 dana.

"Nakon tog roka, ako neko od javnih funkcionera se ogluši te ne dostavi podatke na ponovni zahtjev Ureda za borbu protiv korupcije, u tom slučaju izriču se prekršajni nalozi, a kazne za ne dostavljanje podataka će biti jako visoke. Funkcioneri će, u cilju praćenja i sprječavanja nelegalnog bogaćenja, imati obavezu da svake naredne godine, za prethodnu godinu dostave podatke o imovini kako bi se pratio porast imovine i morat će dokazati porijeklo svega u čijem su posjedu, kako javni funkcioneri tako i bliži srodnici", pojašnjava naš sagovornik.

Na kraju je naglasio da je intencija da se potpiše i Memorandum o saradnji s nadležnim organima u ZDK (MUP i Kantonalno tužilaštvo ZDK) kako bi ove, ali i sve druge procese koje imaju, lakše pratili te sistem ojačali, a borbu protiv korupcije učinili jednim od kvalitetnih procesa na području kantona.