Upitan kvalitet soli u BiH: Od 260 uzoraka, 162 nisu u skladu s važećim propisima

U Izvještaju je konstatirano da je od ukupno 260 uzoraka 98 odgovarajuće, dok 162 nisu u skladu s važećim propisima. Najčešći uzroci neispravnosti se odnose na nepravilne deklaracije proizvoda, koncentraciju joda i odstupanja kada je riječ o organoleptičkim svojstvima (strana tijela i mirisi).

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 260 uzoraka soli dostupnih komercijalnih pakovanja kod tržnih i maloprodajnih centara, ravnomjerno na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Uzorkovane su sve tražene marke soli zastupljene na tržištu BiH. Analizirani su fizičko-hemijski parametri i to: organoleptička sredstva, sadržaj vode, natrij-hlorida, joda, arsena i bakra te reakcija na 20-postotni vodeni rastvor lakmus papira. Također su praćeni sredstvo i datum jodiranja, kao i deklarisanje roka upotrebe.

Kada je riječ o zemlji porijekla analizirane soli, najviše uzoraka je bilo iz Bosne i Hercegovine (38 posto), slijedi sol iz Hrvatske (31 posto), Srbije (17 posto), Austrije (1posto), te sa zastupljenošću ispod 1 posto sol iz Italije, Njemačke, Pakistana i Izraela.

"Od ukupno analiziranog broja uzoraka, 98 uzoraka (38 posto) je u skladu s predmetnom legislativom, dok 162 uzorka (62 posto) to nisu. Od ukupnog broja neodgovarajućih uzoraka soli 80 su porijeklom iz domaće proizvodnje, dok su 82 uzorka porijeklom iz uvoza", navodi se u Istraživanju kvaliteta soli na tržištu BiH, koje je uradila Agencija za sigurnost hrane BiH.