Ukida li se bezvizni režim za zemlje zapadnog Balkana
"Masovan priliv ljudi, koji bez ikakvog realnog razloga za upućivanje zahjeva za međunarodnu zaštitu, izaziva blokadu i stvara ozbiljne probleme za funkcionisanje azilantskih sistema u brojnim članicama evropskog bloka", rekao je Mikele Michele Cercone, portparol evropskog komesara za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrom .
Upozorenje Malmstromove objavljeno je nakon što su ministri unutrašnjih poslova NJemačke, Francuske, Belgije, Luksemburga, Austrije i Holandije uputili pismo Evropskoj komisiji u kojem vrše pritisak za pokretanje procesa za brže usvajanje propisa kojim se omogućava ponovno uvođenje viza u određenim situacijama.
"Veoma smo zabrinuti", rekao je Cercone, dodajući da je velika većina zahtjeva za azil neosnovana, jer je, uglavnom, riječ o "ekonomskim migrantima, a ne azilantima".
On je naglasio da je liberalizacija viznog režima bila veliko dostignuće i sloboda, ali da je potrebno da je prati i odgovornost.
Cercone nije želio da izdvoji nijednu zemlju, jer se, kako kaže trendovi i brojke mijenjaju, ali da zabrinjava situacija u pet zemalja koje moraju upotrijebiti veliku energiju i riješe ovaj problem.
Evropska komisija je od balkanskih država zatražila da pojačaju izlazne kontrole, poboljšaju dijalog sa svojim građanima i da nastave sa integracijom manjinskog stanovništva, posebno Roma.
Odgovarajući na pitanje da li očekuje od carinskog policijaca u Srbiji da iz autobusa izbace Rome koji sa urednim dokumentima žele u EU,jer se očigledno radi o humanitarnom problemu, Ćerkone je rekao da se od zemalja zapadnog Balkana očekuje da riješe taj problem.
Povećanje broja tražilaca lažnih azila razlog je pisma koje su ministri Austrije, Belgije, Francuske, Holandije, Luksemburga i Njemačke upitli Evropskoj komisiji u kojem traže mogućnost suspenzije bezviznog režima za neke zemlje zapadnog Balkana, a zna se da je riječ o Srbiji i Makedoniji.
Ova suspenzija se može uvesti na šest mjeseci.
Njemački politički analitičar Alexandra Stiegelmeier kaže da nije fer da sva odgovornost pada na zemlje zapadnog Balkana, imajući u vidu novi njemački Zakon o tražiocima azila koji omogućuje dugu proceduru.
Ona je pojasnila da, prema tom zakonu, svaki politički azilant uživa tri mjeseca dok traje ispitivanje njegovog dosjea, jer ima kvalitetan smještaj, zdravstvenu zaštitu, školovanje djece i novčanu naknadu u visini njemačke socijalne pomoći.
Ukoliko zahtjev bude odbijen, kaže Stiegelmeier, tražilac azila narednih pet mjeseci ima ista prava, dok njegov predmet ne bude riješen na višem sudu.
"Nije fer da se sva odgovornost skreće na zemlje zapadnog Balkana, ako je očigledno da je sistem u Njemačkoj takav da procedura dugo traje. Trebalo bi znatno skratiti proceduru za tražioce azila iz zemalja zapadnog Balkana. To bi riješilo problem samo po sebi", smatra Stiegelmeier.
Ona kaže da je Belgija proceduru za tražitelje azila iz zemalja zapadnog Balkana skratila na samo 15 dana.
Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International saopštila je da protiv primjene unaprijed utvrđene politike za rješavanje problema azilanata.
Zvaničnik Amnesty International Anneliese Baldaccini rekla je da su ljudi na Balkanu suočeni sa brojnim diskriminacijama, te da su Romi često izloženi "veoma realnim diskriminacijama i da ne bi trebali biti odbijani pod oznakom 'lažni azilanti'".
