|

UG Zašto ne: Pravosuđe BiH zadovoljava 56 posto indikatora otvorenosti

UG Zašto ne: Pravosuđe BiH zadovoljava 56 posto indikatora otvorenosti
0
F
FENA
1.7.2017. u 14:28
16
komentara
0

dijeljenja
UG Zašto ne: Pravosuđe BiH zadovoljava 56 posto indikatora otvorenosti Foto: Pixabay
Pravosuđe u Bosni i Hercegovini zadovoljava 56 posto indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona je na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore.
To je pokazala analiza otvorenosti i odgovornosti pravosudnih tijela, koju je provela regionalna mreže nevladinih organizacija "ActionSEE" kroz Regionalni indeks otvorenosti vlasti, saopćeno je iz Udruženja građana "Zašto ne".

Index otvorenosti inače mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, prema kriterijima pristupačnosti, učinkovitosti, integriteta i transparentnosti.

Istraživanje je pokazalo da je stanje u regionu loše, odnosno da pravosudni organi još nisu usvojili politiku otvorenosti kao ključ izgradnje institucija. Sudovi u regionu ispunjavaju 48 posto, a tužilaštva 40 posto indikatora uspjeha.

Budući da ne postoji jedinstven pravosudni sistem na državnom nivou koji bi bio ekvivalent pravosudnim sistemima država regiona, predmet provedenog istraživanja u BiH bili su izabrani sudovi i tužilaštva državnog te entitetskih nivoa vlasti, zajedno s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem. Istraživanje je obuhvatilo 31 pravosudnu instituciju.

Pojedinačno, sudovi u BiH zadovoljavaju 51 posto indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona su na trećem mjestu, iza Crne Gore i Makedonije.

Sudovi u BiH su zabilježili najbolje rezultate u pogledu učinkovitosti (83 posto), a najniže u pogledu pristupačnosti (42 posto), gdje je u pogledu objavljivanja sudskih odluka na službenim web portalima ostvaren rezultat od tek 17 posto zadovoljenih indikatora.

Od svih ispitanih sudova, samo tri objavljuju odluke na službenim web stranicama - Sud Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Republike Srpske i Kantonalni sud Široki Brijeg. Nijedan od sudova obuhvaćenih istraživanjem ne objavljuje zapisnike sa suđenja, uz poštivanje zakonskih ograničenja.

Samo 39 posto objavljuje registar informacija, dok 28 posto na službenim web stranicama ima naznačenu osobu nadležnu za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama te se u ovom pogledu mora napredovati ka većoj pristupačnosti.

I u pogledu učinkovitosti sudova napredak je moguć u smislu uspostave dosljedne prakse redovnog godišnjeg objavljivanja podataka o učinkovitosti pojedinačnih sudova, imajući u vidu podatke kao što su statistika o broju predmeta, dužini trajanja cjelokupnog sudskog procesa te stopi završenih predmeta.

Govoreći o integritetu sudova, koji zadovoljava 61 posto postavljenih indikatora, istraživanje je pokazalo da iako postoje etički kodeksi za sudije, nijedan sud koji je bio predmet istrađivanja nema Kodeks objavljen na službenoj web stranici.

Sudovi u BiH zadovoljavaju tek 45 posto postavljenih indikatora u pogledu transparentnosti, a provedenim istraživanjem zabilježen je trend nedovoljne posvećenosti informisanju javnosti o radu sudova u BiH s izrazito neujednačenim praksama među samim sudovima.

Tako samo 11 posto sudova obuhvaćenih istraživanjem objavljuje planove i program rada (za posljednje tri godine), a jedini sud koji na službenoj web stranici ima objavljene planove rada za posljednje tri godine je Kantonalni sud u Novom Travniku.

Interesantno je da nijedan od analiziranih sudova ne objavljuje podatke o mjesečnim primanjima sudija.

Tužilaštva u BiH zadovoljavaju 64 posto postavljenih indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona su na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore. Najveći procenat indikatora, 73 posto, tužilaštva u BiH zadovoljavaju u pogledu pristupačnosti, a najmanje u pogledu transparentnosti, tek nešto više od pola (53 posto).

Gotovo 73 posto tužilaštava objavljuju registre informacija koje imaju u posjedu, dok duplo manje tužilaštava, 36 posto, na web stranicama naznači osobu nadležnu za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama.

Kad je riječ o učinkovitosti, tužilaštva u BiH zadovoljavaju 72 posto indikatora, a sve preporuke koje se odnose na sudove po ovom kriteriju, primjenjive su i na njih.

Princip integriteta, tužilaštava u BiH zadovoljavaju s 55 posto postavljenih indikatora. Iako postoji Etički kodeks za tužioce, samo jedno od 11 ispitanih tužilaštava ima ga objavljenog na službenoj web stranici.

Govoreći o transparentnosti, samo šest posto tužilaštava objavljuje godišnje planove rada, za posljednje tri godine. Od 11 tužilaštava obuhvaćenih monitoringom, samo Tužilaštvo BiH i Tružilaštvo Brčko Distrikta imali su objavljen po jedan plan rada za protekle tri godine.

U preporukama iz analize se navodi da treba ojačati budžetsku transparentnost tužilaštava tako da se nacrti i planovi budžeta, usvojeni budžetski dokumenti i izvještaji o izvršenju budžeta moraju učiniti dostupnim javnosti kontinuiranim i ujednačenim praksama koje treba uspostaviti u svim tužilaštvima.

Za razliku od država regiona, koje unutar njihovih pravosudnih sistema imaju odvojena sudska i tužilačka vijeća, Bosna i Hercegovina ima jedno tijelo zaduženo za osiguravanje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH, a to je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.

Kako bi rezultati istraživanja bili uporedivi s regionalnim, metodološki pristup je zahtijevao ispitivanje odvojenih indikatora koji se odnose na sudove i tužilaštva, kroz nadležnosti VSTV-a.

VSTV, mjereći prema sudskim indikatorima, zadovoljava 63,49 posto indikatora otvorenosti i u odnosu na ostale države regiona je na trećem mjestu, iza Crne Gore i Srbije, dok kroz tužilačke indikatore zadovoljava 63,5 posto postavljenih indikatora.

Istraživanje je pokazalo da pravosudne institucije u BiH mogu dodatno pospješiti otvorenost po svakom od četiri kriterija istraživanja, a analiza sadrži i preporuke za unapređenje stanja.

Rezultati istraživanja navode na zaključak da hitno treba aktivno raditi na unapređenju, a nakon dostizanja bazičnog nivoa otvorenosti, povećavati zahtjeve u skladu sa standrardima otvorenosti.

Mjerenje je provedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu, a realizirano je uz finansijsku podršku Evropske unije.
Prijavi grešku


Komentari (16)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...