Sastanak sa Sedatom
41

Udruženje žrtava i svjedoka genocida poručilo Crnadku: Provjerite informacije koje iznosite

Klix.ba
Povodom jučerašnjeg saopćenja ureda ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka, nakon održanog sastanka sa Christianom Sedatom, otpravnikom poslova ambasade Njemačke u BiH, iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatraju da je potrebno pojasniti nekoliko stvari kako bosanskohercegovačkoj javnosti, tako i ministru Crnadku povodom informacija koje su iznesene u javnosti.

"Ministru Crnadku dobronamjerno savjetujemo da naredni put prije istupa u javnost provjeri informacije koje iznosi. Odnoseći se na ovakav način prema zvaničnicima i javnosti nepopravljivo šteti ličnom ugledu, ugledu funkcije koju obnaša i ugledu države BiH", navode na početku saoćenja iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida

Ističu da bi ministar, u skladu sa funkcijom koju obnaša, morao znati da je spisak od oko 22 hiljade pripadnika Vojske Republike Srpske, koji se dovode u vezu sa genocidom, predat glavnom istražiocu njemačkog kriminalističkog ureda (BKA- Bundeskriminalamt), Klausu Zornu, ne tužiocu kako ministar navodi.

"U skladu sa zakonima Njemačke ispitivanje navoda o počinjenim ratnim zločinima je ne samo mogućnost, nego obaveza njemačkih federalnih istražitelja. U skladu sa takvom politikom Njemačke, je i došlo do prvih istraga o počinjenim ratnim zločinima u BiH i prije osnivanja Tribunala u Haagu, što je i rezultiralo prvom izrečenom presudom za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini. Sigurni smo da je gospodin Christian Sedat itekako upoznat sa ovim činjenicama, i općim usmjerenjem njemačke politike - a to je prije svega kažnjavanje počinioca ratnih zločina, a ne mišljenje ne baš upućenog sagovornika", navodi se.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida ističe da je Spisak sačinila Komisija imenovana od strane Vlade Republike Srpske, a dio je Izvještaja "Događaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995.“ sačinjenog 2004. godine.

"Izvještaj je potom usvojen od strane Vlade Republike Srpske. Vlada Republike Srpske, koliko smo upoznati, je izvršni organ entiteta Republika Srpska, a ne nevladina organizacija. U okviru svojih istraživanja Komisija je u zaključku 4. između ostalog „utvrdila i rekonstruisala učešće vojnih i policijskih jedinica, uključujći specijalne jedinice MUP-a RS-a“ u događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine. Nadalje, u saopćenju 23. jula navodite da je istraživanje i kažnjavanje počinilaca ratnih zločina prioritet svih vladajućih struktura u BiH. Da Vaši navodi nisu tačni, pokazuje izjava Milorada Dodika, koji je javno pozvao sve one sa spiska koji se nalaze u Njemačkoj, da se vrate u RS gdje će biti zaštićeni. Na taj način Milorad Dodik je domaćoj i inostranoj javnosti dao do znanja da je pravosuđe u RS-u pod njegovom apsolutnom kontrolom, i da procesuiranje ratnih zločina u RS-u nije prioritet, što i praksa pokazuje", kaže se u saopćenju u kojem podsjećaju Crnadka na zakonsko pravo ali i obavezu svakog pojedinca i institucije da prijavi zločin.

Podsjetimo, sastanak Crnadka i Sedata je održan, kako se navodi u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova BiH, povodom medijske kampanje pokrenute nakon što je predstavniku nadležnog tužilaštva SR Nјemačke od strane Udruženja „Majke Srebrenice“ uručen spisak sa 22.000 imena lica koja se navodno dovode u vezu sa ratnim zločinom počinjenim u Srebrenici.

"Tom prilikom ministar Crnadak je naglasio da se radi o aktivnosti nevladinog sektora u BiH, da u vezi spiska i njegovog uručenja ne postoji ni jedna odluka nadležnih organa BiH, niti se radi o aktu koji može biti okarakterisan kao akt vezan za bilo koju fazu postupka pružanja međunarodne pravne pomoći, te je zamolio da se zvanične institucije SR Njemačke u skladu sa tim odnose prema pomenutoj aktivnosti. Tokom razgovora ministar Crnadak je istakao da je istraživanje ratnih zločina i kažnjavanje počinilaca, prioritet svih vladajućih struktura, kako na nivou BiH, tako i u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ministar je konstatovao da aktivnosti vezane za istragu ratnih zločina spadaju u nadležnost istražnih, tužilačkih i pravosudnih organa u BiH, pri čemu svaki akt bilo kojeg fizičkog lica, usmjeren na neovlašteno prikuplјanje, distribuciju ili bilo kakvu upotrebu dokaza, a naročito imena fizičkih lica, predstavlјa akt koji za poslјedicu može imati niz negativnih aspekata, kako po istrage koje se vode, tako i po lica koja nečijom grubom greškom, nemarom ili čak lošom namjerom, mogu biti neosnovano dovedena u kontekst ratnih zločina.

Na kraju sastanka ministar Crnadak je još jednom naglasio da svaki ratni zločin počinjen u BiH treba da bude rasvijetljen, te je naglasio da je svaki vid pomoći u tom smislu, bilo gdje u BiH ili bilo gdje u svijetu, i više nego dobrodošao, ali na način predviđen unutrašnjim zakonodavstvima i međunarodnim pravilima, uz doslјedno izbjegavanje bilo kakvih predrasuda i potencijalnih potreba za razračunavanjem na političkom, nacionalnom, vjerskom, rasnom ili bilo kom drugom osnovu", saopćeno je iz MVP-a.