Ovaj projekt je dio sveobuhvatnog projekta pošumljavanja prstena oko Sarajeva, koji su podržali Vlada Kantona Sarajevo, Šumarski fakultet i JKP Šume Sarajevo.
Prije 100 godina južne padine Bjelašnice bile su prekrivene četinarsko-lišćarskim šumama, koje su posječene za vrijeme Austrougarske. Za stotinjak godina, pod utjecajem kiše, vjetra i sunca, kompletna površina je doživjela devastaciju i pretvorena je u ekološku pustinju. Na strmim područjima ostao je samo goli kamen. Biodiverzitet zeljastih biljaka totalno je ugrožen, a u međuvremenu su presušile rijeke kao kolateralna šteta. Vremenom se klima drastično promijenila tako da su vremenski uslovi postali ekstremni.
Na osnovu studije izvodljivosti, koju je uradio Šumarski fakultet u Sarajevu, Udruženje je u protekle četiri godine provodilo pilot projekt koji je pokazao da je potrebno saditi sjemenke drveća prilagodljivog poroznom i osunčanom tlu, kao što su crni i bijeli bor te munika, kao i da je sjemenke i mlade sadnice potrebno zaštititi od sunca i vjetra te ovaca i koza njihovim polaganjem u grmlje smreke.
Pošumljavanjem 1.000 hektara devastiranih južnih padina Bjelašnice očekuje se unapređenje i proširenje šumskog fonda, smanjenje erozije i poplave, poboljšanje ekoloških funkcija šume, repatrijacija 35.000 biljnih i životinjskih vrsta, osiguravanje više vode za Hercegovinu i Kanton Sarajevo i druge lokacije.
U subotu su položili 2.000 sjemenki smrekinog grmlja radi zaštite od ovaca. Jedan kilogram sjemena (crnog bora) sadrži oko 53.000 sjemenki, čija je klijavost preko 80 posto. Otporan je na sušu te dobro podnosi mraz. Vrlo je značajan za pošumljavanje, jer je skroman u zahtjevima za vodu i svojstva tla. Popravlja tlo, podnosi sušu i visoke temperature.
U nedjelju su posađene trogodišnje sadnice crnog bora, a potom je položeno 1.000 sjemenki, saopćeno je iz Udruženja BeEco.
