Žrtve iz Višegrada ogorčene
0

Učesnici simpozija o Andriću u nekadašnjem logoru Vilina vlas

Anadolija
Banja Vilina vlas u Višegradu
Banja Vilina vlas u Višegradu
U organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta u Grazu i Opštine Višegrad od 4. do 6. oktobra u Višegradu će se održati simpozij "Na Drini ćuprija" posvećen djelu poznatog književnika Ive Andrića.

Prema zvaničnoj internet stranici Instituta, simpozij će se održati u Domu kulture Višegrad. Na skupu će govoriti više od stotinu učesnika, intelektualaca iz Austrije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a prihvaćene su teme 118 autora.

Ogorčenje žrtava i uopće bošnjačkih udruženja iz Višegrada izazvale su najave da će učesnici skupa, između ostalog, biti smješteni i u Rehabilitacionom centru - hotelu Vilina vlas u Višegradu.

Riječ je o objektu u kojem se nalazio zloglasni logor, gdje je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu izvršeno masovno silovanje oko 200 Bošnjakinja iz istočne Bosne.

Prema navodima preživjelih svjedoka, Bošnjakinje su u hotelu Vilina vlas ostale četiri mjeseca. Pripadnici Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, među kojima su bili i zloglasni "Beli orlovi", dolazili su s ratišta u hotel. Tamo su vršili masovna silovanja djevojaka, govoreći im da trebaju biti sretne "što će roditi četnike". Pet djevojaka je izvršilo samoubistvo, šest ih je pobjeglo, a mnoge su ubijene.

Prema riječima Hikmeta Karičića, aktiviste Udruženja Ćuprija iz Višegrada, jedna od žrtava je bila i Jasmina Ahmetspahić koja se ubila skočivši s balkona trećeg sprata upravo hotela Vilina vlas, a nakon što ju je silovao Željko Lelek, višegradski policajac koji je zbog zločina protiv čovječnosti osuđen na 16 godina zatvora.

Posmrtni ostaci Jasmine Ahmetspahić pronađeni su 2010. godine prilikom sanacije jezera Perućac. U proljeće ove godine ona je, zajedno s još 65 drugih višegradskih šehida, ukopana na mezarju Stražište, nedaleko od Doma kulture gdje će se održati simpozij.

"Ja sam uputio dopis Institutu za slavistiku i tražio od njih da svoje učesnike ne šalju u hotel Vilina vlas te da odaju počast žrtvama. No, oni su ignorirali naša pisma i elektronsku poštu, pa sam ja odlučio da javno reagiram. U najmanju ruku je bezobrazluk dovoditi učesnike simpozija o Ivi Andriću u objekt gdje su žene masovno silovane. No, to ne iznenađuje jer je organizator skupa načelnik Tomislav Popović koji zabranjuje postavljanje spomen-obilježja ubijenim višegradskim Bošnjacima. Posebno me zabrinjava nezainteresiranost nekoliko Bošnjaka, koji će, također, prisustvovati simpoziju. Oni nemaju problem da budu u Vilinoj vlasi, iako bi neko od njih možda bio silovan da se tamo našao prije 20-ak godina", kazao je Karčić za agenciju Anadolija (AA).

Dodaje kako je ovdje, očito, riječ o pokušaju da se i s naučne strane da značaj Andrićgradu, koji gradi reditelj Emir Kusturica. Nema sumnje, veli, da će učesnici obići taj objekt.

"Na stranu činjenica da je Andrićevo djelo 'Na Drini ćuprija' bilo korišteno kao izgovor za užasne zločine koji su počinjeni nad Bošnjacima u Višegradu. Ali, to da će neko tokom učešća na simpoziju posvećenom Andriću boraviti u objektu gdje su silovane tolike Bošnjakinje, jeste uvreda za žrtve i za šehide koji leže na Stražištu", dodao je Karčić.

Predsjednica Udruženja Žena-žrtva rata iz Višegrada Bakira Hasečić osudila je namjeru organizatora simpozija da učesnike smjeste u hotel Vilina vlas.

"To je najveće mučilište Bošnjaka! Nema tamo nijedne sobe, nijednog kreveta gdje neko nije zaklan, silovan ili pretučen. Zaista se divim ljudima koji su pristali doći i odsjesti tamo. Kako ih nije Boga strah. To je sramota i užas koji se ne može opisati riječima. Nevjerovatno je da se to dešava u 21. stoljeću. Užasno je i to što se cio skup održava u Domu kulture Višegrad, gdje su svojevremeno dolazili i vatrene govore držali Radovan Karadžić, Dobrica Ćosić, Milorad Ekmečić i ostali srpski nacionalisti, a što je bio uvod u zločine nad mojim narodom", kazala je Hasečić za AA.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u Višegradu je ubijeno više od 3.000 Bošnjaka. Višegrađani smatraju da je bilo riječ o neskrivenom genocidu i etničnom čišćenju ovih prostora, što se drugim metodama nastavlja i danas.

Vezani članci