U Terapijsku zajednicu Kampus od osnivanja na tretman prijavljeno 660 osoba
"Do sada je 409 osoba boravilo u tretmanu, a trenutno se u Kampus nalazi 15 korisnika na rezidencijalnom tretmanu, šest korisnika u programu podrške nakon tretmana i četiri osobe na savjetovanju", kazao je u razgovoru za Fenu Šahim Kahrimanović, šef Službe za stručno-terapijske poslove i naučno istraživački rad Terapijske zajednice Kampus Sarajevo.
Naglasio je da većina njhovih bivših korisnika i danas kvalitetno i prosocijalno žive bez droge i aktivni su članovi društva.
"Javna ustanova terapijska zajednica Kampus, koju je 2003. godine osnovao Kanton Sarajevo, je prva ustanova ovakve vrste u Bosni i Hercegovini iza koje, kao osnivač i utemeljitelj, stoji država. Vođeni iskustvom i primjerom ovakvih i sličnih ustanova u svijetu iza kojih stoji država, Kanton Sarajevo je sa Terapijskom zajednicom Kampus, na neki način, sistemski riješio potrebe za tretmanom ovisnosti. Ulaganje u prevenciju i tretmane neuporedivo se isplati, u odnosu na represivne mjere, tako da svaka marka uložena u tretmane mnogostruko se vraća u cilju smanjenja broja ovisnika, posebno smanjenja stope kriminaliteta", kazao je Kahrimanović.
Napomenuo je da je smještajni kapacitet Kampusa 20 kreveta te da je ovo ustanova koja radi 24 sata dnevno sedam dana u sedmici i gdje je uposleno stručno i profesionalno osoblje.
"Stručno osoblje se sastoji od socijalnih radnika, psihologa, sociologa, politologa sigurnosti, sportskih terapeuta, radno-okupacionih terapeuta, zdravstvenog, te drugog osoblja koje boravak u Kampusu čini učinkovitim i sigurnim", kazao je Kahrimanović.
Prema njegovim riječima, osobe koje se prijavljuju na tretman u Kampus su uglavnom mladi koji nisu u stanju samostalno da se bore sa problemom ovisnosti.
"Ovisnost o drogama je kompleksan problem koji se negativno odražava kako na ovisnika, tako i na njegovo socijalno okruženje, najprije porodicu. Korisnici u Kampusu su osobe koje su koristile različite vrste droga. Ipak, potrebno je istaći da je heroinska ovisnost najčešći razlog prijavljivanja na tretman. U Kampusu borave uglavnom ovisanici", pojašnjava on.
Trenutna starosna dob korisnika u Kampusu se kreće od 18 do 45 godina starosti, kaže Kahrimanović dodajući da su u Kampusu boravili i maloljetni ovisnici, obzirom da se droga konzumira i u srednjim školama. U Kampusu su trenutno i četiri korisnika koji su povratnici u tretman.
"Svaki korisnik u Kampusu je priča za sebe, originalan i jedinstven, pa se i sam tretman prilagođava njegovim potrebama. Nažalost, iako su tretmani ovisnosti kako kod nas, tako i u svijetu raznovrsni i učinkoviti, epizode recidiva i povratak u svijet ovisnosti nisu rijetka pojava. Ponekad je potrebno više puta proći neki od tretmana da bi se primjetio napredak. To nam samo govori o kompleksnosti problema ovisnosti, ali i činjenici da je oporavak od ovisnosti dugotrajan, ponekad cjeloživotni proces", kazao je Kahrimanović.
Govoreći o ženama koje imaju problem s drogom, naglasio je da zvaničnih statistika o broju ovisnika u BiH nema, pa tako i statistika o tome koliko žena ima problem sa drogom.
"Sa sigurnošću možemo reći da taj broj sigurno nije zanemarljiv. Tu postoje mnoge barijere kada je u pitanju odlazak žena u terapijske zajednice i uopšte u tretmane. Da bi se problem ovisnosti o drogama među ženama barem amortizovao, u Kampus se od 2017. godine primaju i žene ovisnice. Do sada je u programu bilo pet korisnica. Program oporavka i aktivnosti ženskog odjela konceptualno je baziran na već postojećem projektu muške kuće naglašavajući multidisciplinaran pristup u radu sa korisnicama usluga Kampusa, uzimajući u obzir specifičnost te populacije", ističe Kahrimanović.
Tretman u Kampusu traje godinu dana i podrazumjeva, pored apstinencije od droga, jasno strukturisano vrijeme i društvenu organizaciju života, što zapravo, jeste glavni cilj tretmana u terapijskoj zajednici. Tretman podrazumjeva faze adaptacije, rehabilitacije i resocijalizacije. Nakon rezidencijalnog tretmana korisnicima se pruža podrška i socijalna reintegracije.
"Život korisnika za vrijeme boravka je jasno definisan i strukturisan od 7 sati ujutro do 23 sata navečer. Korisnici u Kampusu preuzimaju obaveze i odgovornosti, čime se uče kako postati produktivni članovi društva i živjeti bez droge. Kroz terapije u Kampusu korisnik stiče vještine i znanja kako nastaviti živjeti poslije tretmana", kaže Kahrimanović.
Dodaje da je boravak u terapijskoj zajednici samo jedna faza u životu korisnika kako bi se ostvario željeni oporavak. Resocijalizacija i socijalna integracija su najvažnija dva segmenta tretmana u koje korisnik mora biti aktivno uključen, što princip njegove dobrovoljnosti i poštovanje pravila življenja u zajednici, te osjećaj pripadnosti zajednici i potvrđuju.
Korisnici u Kampusu su uključeni u individualne terapije, socioterapiju, radno-okupacione aktivnosti, sport terapiju, i druge oblike psiho-socijalnog tretmana i rehabilitacije ovisnika. U segmentu resocijalizacije, socijalne integracije i podrške korisnicima, akcenat se stavlja na školovanje korisnika, te aktivno traženje posla. Paralelno sa korisnikom, radi se i sa njegovom porodicom kroz koncept porodične terapije.
U Kampusu se organizuje i program savjetovanja za osobe koje imaju probleme ovisnosti ali i za njihove porodice.
"Savjetovanje se odnosi na osobe koje nisu uključene u tretman, a koje se nalaze u potencijalnim ruzičnim situacijama za razvoj ovisnosti ili su već ovisne, ali ne žele biti uključene u rezidencijalni oblik tretmana. Savjetovanje je namjenjeno i kao proces motivacije i pripreme za ulazak u tretman", kazao je Kahrimanović.
Stručni tim Kampusa dugi niz godina, uz saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, provodi program prevencije ovisnosti u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo.
Nekoliko godina u Kampusu se provodi i alternativna krivična sankcija, Rad za opšte dobro na slobodi. Trenutno se u tom programu nalazi 21 osuđenik.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
