U sjeni Izbornog zakona: Predsjedništvo je važno, ali su poluge moći skrivene u Domu naroda
Prva asocijacija za izmjene Izbornog zakona je Predsjedništvo BiH. U prvom planu je potreba da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava i da se svim građanima da jednako pravo kandidature bez obzira na nacionalno izjašnjavanje ili mjesto stanovanja.
Druga tačka prijepora je tzv. legitimno predstavljanje i različiti pogledi kakva BiH treba biti: zasnovana na etničkim osnovama ili građanskim.
Čak i predstavnici međunarodne zajednice fokus stavljaju na Predsjedništvo BiH. Međutim njihova pažnja najviše je usmjerena na implementaciju presuda iz Strazbura, prije svega pitanja Sejdić - Finci. S druge strane svjesni su političkog prijepora na relaciji HDZ - većina stranaka sa sjedištem u Sarajevu o tzv. legitimnom predstavljanju. I bez obzira na važnost Predsjedništva i simboličke uloge koju ima, suštinski problem nefunkcionalne vlasti, barem u Federaciji BiH, krije se u Domu naroda. Zašto?
Zakonodavna vlast u FBiH je dvodomna. Svaki zakon koji se usvaja mora proći proceduru oba doma i bez potrebne većine neće stupiti na snagu. Upravo zbog blokiranja u Domu naroda veliki broj izuzetno važnih zakona je blokiran. Naprimjer, Zakon o zabrani pušenja na javnom mjestu, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, koji su reformski, godinama se nalaze u ladicama, gdje skupljaju prašinu, jer politika ima taj luksuz.
Godinama je BiH odbijala investicije jer nije mogla popuniti Komisiju za vrijednosne papire, što je također zapelo na Domu naroda. Poluge moći u FBiH su upravo u ovom zakonodavnom tijelu koje diktira prohodnost zakona, imenovanja i većinu procesa. Tu leži politička moć koja strankama poput HDZ-a daje krila u političkoj utakmici.
Potreba za reciprocitetom sa RS-om
Tako dolazimo do činjenice da je usvajanje zakona u FBiH mnogo zahtjevniji proces u odnosu na Republiku Srpsku, gdje Vijeće naroda raspravlja isključivo o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa. Stoga postoje zahtjevi da se i Dom naroda FBiH reducira i da bude nadležan isključivo za pitanja od vitalnog nacionalnog interesa.
Način izbora delegata u Dom naroda je suštinski pokrenuo tzv. hrvatsko pitanje u BiH? Zbog čega se i desila apelacija Bože Ljubića Ustavnom sudu BiH te presuda u korist apelanta. Ipak, prema tumačenju bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka ta presuda je implementirana. Parlament je propustio rok za implementaciju, ali je zato Centralna izborna komisija (CIK) izvršila raspodjelu mandata po novoj formuli.
Ili Čović ili Komšić ili bilo ko treći
I sada kada se ulazi u posljednju fazu pregovora za Izborni zakon, pomalo iznenađuje neažurnost stranaka u naglašavanju važnosti Doma naroda. Većina komentara počinje i završava na priči o Predsjedništvu. Ipak, država će prodisati, ili barem entitet FBiH, kada se rastereti Dom naroda i kada se definišu njegove nadležnosti kakve ima i Vijeće naroda u RS-u.
U Predsjedništvo može biti izabran i Dragan Čović i Željko Komšić ili bilo ko drugi. Međutim pozicija s koje nastupaju niti je vječna niti je presudna. Ključne poluge moći crpe se iz kontrole zakonodavnih procesa, zbog čega je FBiH godinama u svojevrsnoj blokadi, zbog čega imamo istu izvršnu vlast već sedam godina. Tačka ključanja je u Domu naroda, a Predsjednštvo je tek kurtoazni paravan prividne moći.
