Cilj debate, kako su večeras naglasili organizatori, je da se fundamentalna pitanja koja ovoj film postavlja dublje problematiziraju, a tiču se odnosa bh. društva u cjelini prema žrtvama ratnih zločina i svim implikacijama koje taj odnos može imati na budućnost BiH.
Film govori o životima preživjelih Srebreničana 15 godina nakon genocida u kojem su mnogi izgubili najmilije, za čijim kostima i danas tragaju.
Reditelj i scenarist ovog ostvarenja Ahmed Imamović kazao je da bi najveći uspjeh ovog filma bio kada bi se o preživjelim žrtvama proteklog rata govorilo neprekidno, a ne samo 11. u mjesecu, koji mnogi politiziraju taj datum i ubiru političke poene.
Dodao je da sve manje ljudi reagiraju na žene koje su izgubile najmilije i koje jedino traže da se pred lice pravde izvedu odgovorni koji će im eventualno saopćiti gdje su ukopani oni koje su izgubili.
"Rad sa ovim ženama na filmu učinio me je boljim čovjekom, iako će o mom djelu suditi drugi", kazao je Imamović, naglasivši da je jedini pravi dio BiH mezarje u Potočarima te da kao umjetnik ne propagira osvetu, ali da se divi strpljenju žena koje su izgubile brojne članove porodica.
Neke od njih bile su prisutne i večeras.
Emir Suljagić, pisac i publicista koji kazao je da njega kao preživjelog Srebreničana jedino zanimaju dvije stvari, a to su hapšenje odgovornih za zločine i osiguranje dostojanstvenog života preživjelima.
Amela Hasić, uime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazala je da se u ovom ministrarstvu mnogo govori i radi na pomoći žrtvama rata, ali da je BiH komplicirana zemlja u kojoj svaki zakon treba da prođe parlament, pa tako je oboren i zakon o fašističkim obilježjima.
Potpredsjednik Udruženja žrtava "Izvor" iz Prijedora Edin Ramulić istaknuo je večeras da je jako važno pronaći mehanizme uz pomoć kojih će se zakoni koji se donose adekvatno primjenjivati.
Napomenuo je da su preživjele žrtve rata rasute po svijetu, ali i zbunjene sadašnjim odnosnom prema njima.
U večerašnjoj debati je učestvovala i kustosica Memorijalnog centra u Potočarima Amra Begić koja je kazala da preživjele majke trebaju mladima, jer kad njih ne bude, kako kaže, oni neće imati snage ići dalje.
"Njihova motivacija treba nama. Rat sam doživjela kao šesnaestogodišnjakinja i znam ko mi je odveo oca pa stoga nisam imala snage, kao Adnan u filmu, da kažem svojoj majci da mi je dosta priča o ratu. Sada ja ne želim da stanem. Želim svom trogodišnjem djetetu objasniti šta se desilo u Srebrenici, ali i reći da su sada odgovorni pred licem pravde", izjavila je Begić.
Kata Hotić, potpredsjednica Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe kaže da je potrebno napraviti državu, poštovati zakone i tek tada ćemo znati ko je žrtva, a ko zločinac.
Debati su prisustvovali predstavnici institucija vlasti, civilnog društva, međunarodne zajednice u BiH, nevladinih organizacija te predstavnici medija, kulturni djelatnici i ostali angažirani pojedinci bh. društva.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
