Institucionalni muk
818

U pojedinim flaširanim vodama bili su ešerihija koli i streptokok, ali se još ne zna u kojoj vodi

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Prošle su dvije sedmice od kada je Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine objavio da su u sedam uzoraka flaširane vode pronađene bakterije kojih nije smjelo biti, ali još nisu objavili u flaširanoj vodi kojih proizvođača su pronađene bakterije.
Klix.ba je 18. novembra, tj. dan poslije konferencije za novinare na kojoj je ovaj zavod objavio da su pojedine flaširane vode sadržavale bakterije kojih nije smjelo biti i 28. novembra poslao upit o tome u vodi kojih proizvođača, u konkretno kojim proizvodima su pronađene bakterije. Pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama insistirali smo da nam se odgovor što prije dostavi, s obzirom na to da je riječ o informaciji značajnoj za javno zdravlje.

Međutim, odgovor nismo dobili do objavljivanja ovog teksta. U zavodu su na spomenutoj konferenciji za novinare saopćili da su u vodi, između ostalih, bile ešerihija koli i streptokok.

"Sedam uzoraka je sadržavalo one bakterije koje ne smiju biti u vodi. U tri uzorka je izolovana ešerihija koli, a u ovom jednom uzorku, osim pseudomonasa, identifikovane su fekalne streptokoke", ukazao je šef zavodskog Odjela za mikrobiološku analizu namirnica, voda i predmeta opće upotrebe Daniel Maestro.

Napominjemo da je analizirano 70 uzoraka flaširane vode i da je zavod to učinio samoinicijativno i da je samoinicijativno saopćio da su bakterije pronađene u sedam uzoraka.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) su ranije ove sedmice na naš upit koje su flaširane vode u pitanju odgovorili da "nije zakonito, profesionalno, etično, pa ni logično da preuzimamo odgovornost saopćavanjem informacija do kojih nismo došli djelovanjem naših inspektora u okviru jasno defnisanih i zakonom propisanih procedura".

Izostanak ključne informacije - informacije o tome u kojoj vodi su pronađene bakterije kojih nije smjelo biti čini besmislenim monitoring flaširane vode te uzrokuje znatan strah među građanima, jer se boje za svoje zdravlje. Tvrdi se da su sporne flaširane vode povučene sa tržišta, ali koje su zdravstvene posljedice po one koji su pili spornu flaširanu vodu? Izgledno je da su među njima djeca, starije osobe, ljudi narušenog zdravstvenog stanja.

Dalji izostanak potrebnih podataka dodatno će podstaći sumnju javnosti da javno zdravlje nije prioritet i dodatno povećati strah među stanovništvom. To će značiti nastavak gubljenja povjerenje u institucije, prije svega entitetski zavod za javno zdravstvo. Osim toga, ovim se u nezavidan položaj stavljaju i oni proizvođači čija je flaširana voda ispravna.

Na to što Zavod za javno zdravstvo FBiH nije objavio ključne podatke nije reagovala niti jedna druga institucija, kao niti jedna politička stranka.