U kojem pravcu ide energetska tranzicija BiH: Nadležni bez jasnog plana, a građani neupućeni
Bosna i Hercegovina tradicionalno je naslonjena na električnu energiju koja nastaje kroz ugalj, koji se proizvodi u nekoliko domaćih rudnika. Međutim, ukoliko želimo pristupiti Evropskoj uniji, jedan od glavnih uslova je energetska tranzicija.
"Energetska budućnost Tuzle – građanske perspektive"
Putem energetske tranzicije naša zemlja je djelimično krenula, a za potpunu transformaciju koja predviđa proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ima nepunih 27 godina. Odgovori na pitanje šta nas to konkretno čeka u energetskoj tranziciji traženi su u okviru konferencije "Energetska budućnost Tuzle – građanske perspektive".
Riječ je o događaju u kojem se nalazi osam organizacija civilnog društva, a koje pokušavaju skupa s vladinim institucijama na svim nivoima, konkretno i jasno razgraničiti i objasniti kakav je to tranzicijski put i šta nas upravo na njemu čeka.
"Prva tranzicija kroz koju je BiH prošla značila je gašenje fabrika i ostajanje ljudi bez posla. Kako nas ova druga tranzicija ne bi uhvatila nespremne te kako Tuzla ne bi bila gubitnik kao što je to bio slučaj u kojem je kompletna industrija sravnjena sa zemljom, mi moramo poduzeti konkretne korake", smatra predsjednik Udruženja Front slobode iz Tuzle Damir Arsenijević.
BiH je država potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma te Sofijske deklaracije i niza drugih dokumenata kojim smo prihvatili obavezu da postanemo karbonski neutralna država do 2050. godine.
Nadležni ne znaju kako provesti tranziciju
Međutim, Arsenijević upozorava da oni koji su odgovorni za provođenje akcionog plana za energetski održivi razvoj ne znaju kako to uraditi. Tuzla je grad i region uglja, a naš sagovornik navodi da se ne smije dozvoliti da ova tranzicija znači gubitak radnih mjesta.
"Već znamo da od Bloka 7 Termoelektrane Tuzla nema ništa. To se zna, ali to niko otvoreno i javno ne smije da kaže. Mi zahtijevamo da vlasti na svim nivoima uđu u dijalog te da se prestanu bojati. Zastrašujuće je da nije jasno u kojem pravcu BiH ide, a to je tako jer su ljudi zaduženi za to uhvaćeni u dnevno-političke igre. Ali, ovo nije takvo i pitanje i mora biti jasno da je pitanje prelaska na obnovljive izvore energije već završena priča", dodaje Arsenijević.
Da o priči vezanoj za Blok 7 Termoelektrane u Tuzli nema ništa svjestan je i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, ali, kako navodi, uradit će se sve što je moguće da ostali blokovi budu dovedeni u funkciju te da 2030., odnosno 2050. godinu dočekamo spremni. Govoreći o pritiscima Evropske unije za zatvaranje termoelektrana, napomenuo je da se pojedine termoelektrane u uniji ponovo stavljaju u funkciju.
Iz međunarodne nevladine organizacije za zaštitu okoliša BankWatch Mreža su prije nekoliko dana saopćili da je Ministarstvo vijeće Energetske zajednice potvrdilo da Bosna i Hercegovina duže od pet godina nekažnjeno krši pravila o zagađenju zraka.
"Naše vlasti ne samo da su ignorisale obaveze u vezi sa definiranim graničnim vrijednostima za smanjenje zagađenja zraka iz termoelektrana, nego su svjesno prekršile i obavezu kažnjavanja zagađivača. Bh. vlasti su se obavezale da će kroz izmjene legislative usvojiti i primijeniti adekvatne kaznene odredbe za prekršioce graničnih vrijednosti utvrđenih NERP-om. Po svojoj ustaljenoj praksi, naše vlasti umjesto da štite interese i zdravlje svojih građana, nastavile su da štite svoje zagađivače", izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u Bosni i Hercegovini.
Evropski pritisci sve jači
Kako vrijeme odmiče pritisci Evropske unije postaju sve jači u kontekstu dekarbonizacije, a vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić kaže da taj proces ima dvije faze po kojima su ključne 2030. i 2050. godina.
"Sofijska deklaracija je tu jasna i mi smo kao država njeni potpisnici. Mi moramo živjeti i 2030., ali i 2050. godinu. Bez rudnika i ugrožavanja naših postojećih termoblokova u punom kapacitetu ne možemo funkcionirati do 2050. godine. Ta nam godina predstoji te ćemo zajedno s rudnicima dočekati je. Paralelno moramo razvijati strateške projekte koji su vezani za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora", naglasio je Buljubašić.
Velike potencijale za izgradnju solarnih elektrana ima Tuzlanski kanton, u kojem je nasuprot tome zastupljen najveći broj rudničkih iskopina.
"To je dobro, ali nije dobro to da Elektroprivreda BiH nema plan kako to realizirati. Mi imamo stručnjake, ali i dobre prakse u regionu koje trebamo iskoristiti. Ne moramo izmišljati toplu vodu, sada je samo pitanje spremnosti aktera na svim nivoima vlasti za ulazak u dijalog sa građanima. Građani moraju postati proizvođači električne energije, a ne da to pravo imaju samo firme, shodno zakonu o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora", naglašava Arsenijević.
Istog stava su i u Omladinskom pokretu Revolt iz Tuzle, navodeći da je u kontekstu energetske tranzicije neophodna i edukacija građana.
"Kroz dosadašnji rad u mjesnim zajednicama smo vidjeli da građani uopće nisu upoznati sa pojmom energetske tranzicije. Shodno svom znanju, određeni broj njih je već krenuo u svoje korake energetske tranzicije kroz sufinansiranje utopljavanja objekata, prelazak na toplotne pumpe i ostale održivije izvore energije. Međutim, potrebno je zajedničko djelovanje svih nivoa vlasti kako bi se postiglo učešće što većeg broja građana jer bez njih energetska tranzicija nije moguća", navodi Josip Ventić iz Omladinskog pokreta Revolt.
Bosna i Hercegovina u konačnici mora postati karbonski neutralna država do 2050. godine. Naša zemlja ne može samostalno postići energetsku sigurnost u svim segmentima, prvenstveno zbog nepostojanja vlastite proizvodnje nafte i gasa. Kako bi energetska tranzicija bila uspješno izvršena, potrebno je sistematski i dosljedno provoditi mjere očuvanja životne sredine te racionalnijeg korištenja resursa.
