Bez panike
8

U BiH nema oboljelih od groznice Zapadnog Nila, u Srbiji pet osoba preminulo

Piše: M. N.
Pet osoba preminulo je u Srbiji od groznice Zapadnog Nila, dok ih je 70 oboljelo. Broj oboljelih raste iz danas u dan. Na području Bosne i Hercegovine u posljednja mjeseca nije bilo registrovanih slučajeva oboljelih od ovog virusa, potvrđeno nam je u Zavodu za javno zdravstvo FBiH i Institutu za javno zdravstvo RS.

Kako je danas objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut", četiri smrtna slučaja zabilježena su u Južnobačkom okrugu, dok je jedan zabilježen na teritoriji Grada Beograda. Riječ o osobama muškog spola dobi od 56 do 84 godine s pridruženim hroničnim oboljenjima.

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kazali su nam kako od početka ove godine do sada nije prijavljen niti jedan slučaj.

"U zadnjih pet godina bila su prijavljena tri slučaja i to dva slučaja 2013. godine i jedan 2014. godine", kazali su nam iz ove institucije.

Prema riječima dr. Ljubice Jandrić iz Instituta za javno zdravstvo RS, u posljednja dva mjeseca nisu registrovani slučajevi oboljelih od groznice Zapadnog Nila.

Glavna prevencija za ovu bolest jeste zaprašivanje komaraca što se na području BiH radi samo u pojedinim područjima Posavskog i Tuzlanskog kantona, Trebinja, Banje Luke i Bijeljine. Ostala vrsta prevencije kao i kod ostalih vrsta komaraca, to je upotreba sredstava za tijelo koji odbijaju komarce, smanjen boravak na mjestima gdje ih ima mnogo, nošenje svijetle komotne odjeće, te upotreba mreže protiv komaraca na prozorima.

Komplikacije rijetke

Virus Zapadnog Nila prenose tigrasti komarci ugrizom i ne može se prenijeti kontaktom među ljudima. Oboljenje se javlja uglavnom tokom ljeta, u uvjetima visokih temperatura i velike vlažnosti zraka.

Prema riječima stručnjaka, prosječno se na jedan od 150 slučajeva zaraze mogu javiti komplikacije poput infekcije centralnog nervnog sistema, a vjerovatnost takvih komplikacija veća je kod osoba s hroničnim bolestima, s visokim pritiskom ili nekontrolisanim dijabetesom.

Većina osoba (80 posto) inficirana virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome i znake bolesti. Kod manjeg procenta zaraženih osoba (približno 20 posto) simptomi podsjećaju na oboljenje slično gripu, sa naglom pojavom povišene tjelesne temperature, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom, blagim prolaznim osipom i limfadenopatijom.

Dugotrajne posljedice

Kod pojedinih osoba (manje od jedan posto), dolazi do nastanka aseptičnog meningitisa ili encefalitisa, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti, koji zahtjeva hospitalizaciju. Simptomi neuroinvazivnog oblika bolesti su glavobolja, ukočen vrat, stupor (tupost), dezorijentisanost, koma, tremori, konvulzije, slabost mišića i paraliza.

Nakon preležane infekcije često dolazi do razvoja dugotrajnih posljedica, kao što su: umor, gubitak pamćenja, teškoće prilikom hodanja, mišićna slabost i depresija. Letalitet je veći kod starijih osoba, naročito kod osoba iznad 75 godina života, kažu ljekari iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut".

Od početka ove godine do 26.7.2018. godine u zemljama Evropske unije u humanoj populaciji registrovano je ukupno 56 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila, i to u Grčkoj (22 slučaja), Italiji (24), Rumuniji (5) i Mađarskoj (5).