U BiH je utvrđeno da su 87 posto nestalih u oružanim sukobima 1990-ih bili muškarci, čime su žene i djeca ostavljeni da se bore s teškim posljedicama.
Sličan obrazac vidljiv je i u ostatku zapadnog Balkana i u svijetu, prema podacima ICMP.
U BiH, više od 30.000 osoba su nestali tokom rata 1992-1995. godine.
Najnovije statistike iz Centralne evidencije Instituta za nestale osobe (CEN) i ICMP-ova analitika pokazuju da su muškarci bili ogromna većina nestalih, oko 87 posto.
To znači da su iza njih uglavnom ostale žene, često s djecom koju moraju izdržavati.
Neke od tih žena su i same bile žrtve ratnih zločina, npr. seksualnog nasilja i silovanja, a raseljene su iz svojih predratnih domova.
Mnoge od njih potječu iz tradicionalnih zajednica ili ruralnih područja i mogu imati deficitarna znanja neophodna za ostvaranje zakonskih prava.
Generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger kaže da su, uprkos teškim ličnim nedaćama, mnoge žene tokom proteklih godina preuzele vodeću ulogu u nevladinom sektoru i uspješno se bore za rješavanje problema nestalih osoba u BiH, kao i na podizanju javne svijesti o ovom pitanju.
"Tokom rada ove žene trpe zastrašivanja, suočavaju se s progonom i strahuju od odmazde", rekla je.
"Vjerujemo da je ovo jedan od razloga zašto je pitanje nestalih kroz historiju bilo 'nijemo' i na margini. U mnogim dijelovima svijeta ono još jeste nijemo", dodala je ona.
U mnogim zemljama svijeta, neizvjesnost sudbine nestalih muškaraca ima i pravne posljedice, te su tako preživjeli uskraćeni za pravo na nasljedstvo, penziju i novčane naknade, a u nekim zemljama nedefinirani status nestale osobe može spriječiti žene da se preudaju.
Osim toga, ovakvo traumatsko stanje preživjelih gdje vlasti odbijaju da priznaju sudbinu i otkriju lokaciju nestale osobe prepoznat je kao oblik mentalnog mučenja.
Država BiH je na ovu situaciju odgovorila donošenjem prvog na svijetu Zakona o nestalim osobama 2004. godine, kojim se porodici nestale osobe garantuje pravo da sazna sudbinu i lokaciju svojih najmilijih.
Zakon BiH je porodici dodijelio i određene beneficije, kao što su prioritet u zapošljavanju i obrazovanju, zdravstvena zaštita, pravo na obilježavanje mjesta ukopa i finansijska pomoć.
Međutim, ovaj zakon nije u potpunosti implementiran i naprimjer još se čeka na formiranje fonda za pomoć porodicama nestalih osoba.
Iako je više od 70 posto nestalih u BiH do danas pronađeno, nestale osobe još predstavljaju jedan od najvećih problema ljudskih prava u BiH.
ICMP već godinama radi s grupama civilnog društva, koji uglavnom sačinjavaju i vode žene, na edukaciji o njihovim zakonskim pravima i njihovom osnaživanju s ciljem da postanu aktivno angažirane u proces i zahtijevaju odgovore o nestalim od svojih predstavnika u vlasti.
"ICMP će, u sklopu svog mandata, nastaviti pružati podršku vladinim i nevladinim tijelima u BiH na razrješenju ovog važnog pitanja", navodi se u saopćenju ICMP-a.
