U Banjoj Luci se razgovaralo o statusu BiH u procesu atlantskih integracija

U sklopu projekta "Sigurnost Balkana" koji se sprovodi u posljednja dva mjeseca u Bosni i Hercegovini na temu sigurnosne politike u regiji Balkana, održana je šesta po redu i u ovom slučaju finalna konferencija u kojoj je razgovarano u kojem pravcu svoju vanjsku i sigurnosnu politiku treba da usmjeri Bosna i Hercegovina.

Pored nosioca cjelokupnog projekta – Balkanske sigurnosne mreže iz Beograda, ulogu domaćina konferencije je preuzeo Europski Defendologija centar Banja Luka.

Konferenciju je otvorio i poslije moderirao, penzionisani brigadir iz Ljubljanje, Anton Tunja – konsultant Balkanske sigurnosne mreže.

Pored predstavnika iz Banje Luke i Beograda, videolinkom iz Sarajeva su se javili zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Mijo Krešić i saradnik Centra za sigurnose studije Armin Kržalić, dok je svoje viđenje na atlanstki proces sa učesnicima također podijelila i predsjednica Atlantskog vijeća Bosne i Hercegovine Dijana Gupta.

Veoma dinamičnu i atraktivnu diskusiju pratili su studenti i omladinski aktivisti iz Banja Luke, Bijeljine i Sarajeva, koji su također sa kratkim prezentacijama i komentarima uzeli učešće u konferenciji.

Jasmin Spahić, omladinski aktivist iz Sarajeva, izjavio je da su svjesni kompleksnog političkog i institucionalnog uređenja Bosne Hercegovine, kao i stanja da većina političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska u posljednjih nekoliko godina javno zagovara i prezentuje politiku vojne neutralnosti.

"Isti ti političari su godinama prije bili perjanice atlantskih procesa u Bosni i Hercegovini. Ustavne promjene su definisale da vanjska, sigurnosna i odbrambena politika su isključivo u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, te da se prethodno preuzete obaveze iz navedenih oblasti moraju ispunjavati sa definisanom dinamikom, a ne da budu alat u rukama određenih političkih elita u svrhu političkih manipulacija i dezavuisanja javnog mnijenja. Bez obzira oprečne izjave određenih političkih aktera, od pokretanja programa 'Partnerstva za mir', pa sve do prošlogodišnjeg usvajanja 'Programa reformi' neoboriva je činjenica da Bosna i Hercegovina ide čvrstim koracima prema punopravnom članstvu u NATO savez", riječi su Spahića.

Duško Vejnović, redovni profesor na Fakultetu sigurnosnih nauka Univerziteta u Banja Luci i predsjednik Europskog Defendologija centra iz Banja Luke, izjavio je da je zadovoljan jer su se u vrijeme pandemije koronavirusa uspjeli okupiti danas u Banjoj Luci i razgovorati na temu NATO integracije ili vojna neutralnost.

"U fokusu je bio region, balkansko raskršće – međutim mi smo stavili težište na Bosnu i Hercegovinu. Najveće bogastvo današnje konferencije jest, što su se čuli različiti pogledi i stavovi, ali i sigurna orijentacija da treba ići ka pomirenju, kao i kreiranje određenih rješenja i politika koja će biti isključivo u interesu građana Bosne i Hercegovine. Dominacija bilo koga u ovom slučaju nije poželjna i s toga je ključno Bosnu i Hercegovinu razvijati kao modernu, pravnu i efikasnu državu, uvažavajući Dejtonski mirovni sporazum. Ja pozivam sve političke dužnosnike u Bosni i Hercegovini, da sve potencijalne promjene, kao i velike državne odluke donose humano i u skladu sa demokratskim principa, isključivo u interesu građana Bosne i Hercegovine", rekao je Vejnović.

John Capello, izvršni direktor za operacije Balkanske sigurnosne mreže iz Beograda, istakao je da je ideja projekta Sigurnost Balkana bila inicirati dijalog na temu sigurnosnih i odbrambenih politika, prvenstveno među studentima i mladim profesionalcima u Bosni i Hercegovini.

"Cilj je bio da mlade okupimo i da im omogućimo da otvoreno i bez straha iznesu svoje mišljenje, te da ga pokušaju potkrijepiti činjenicama i kritičkim razmišljanjem, bez obzira ukoliko neko sjedi do vas koji zastupa dijametralno suprotne stavove. U većini slučajeva preovladava mišljenje da ove teme su isključivo u domenu visoke politike i donosioca odluka, međutim uspješno smo prezentirali koncept koji na jednostavan način objašnjava kako navedena problematika utiče na obične građane u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Zato sam izuzetno ponosan da sam predvodio projekat na izuzetno osjetljive društvene teme u šest različitih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji smo uspješno okončali danas ovdje u Banja Luci", zaključio je Capello.