Tužilaštvu BiH dostavljen prigovor zbog odbacivanja krivične prijave protiv Dodika
"Krivičnom prijavom podnesenom 11. juna 2015. godine podnosioci prijave su kao legitimni predstavnici žrtava genocida ukazali na činjenicu da je Milorad Dodik i to kao predstavnik najviše izvršne vlasti - predsjednik Republike Srpske počinio navedeno krivično djelo na način da je u više navrata prilikom javnih istupa krajnjom bezobzirnošću i bez elementarnog pijeteta omalovažavao žrtve zločina koje su pripadnici političkog i vojnog kadra Republike Srpske počinili za vrijeme rata od 1992. do 1996. godine, pri čemu je posebno otvoreno u više navrata negirao zločin genocida u Srebrenici, čime je kod žrtava, ali i ostalog stanovništva Bosne i Hercegovine izazvao veliku nelagodu, bijes i gnjev, a sve to ima za posljedicu stvaranje razdora i netrpeljivosti među narodima BiH, konkretno između bošnjačkog i srpskog naroda, s obzirom na to da ovakve izjave imaju za jasan cilj omalovažavanje žrtava bošnjačkog naroda", piše u prigovoru.
Dodaju da se posljednji takav istup na koji se ukazuje krivičnom prijavom desio 26. maja 2015. godine, kada je komentarišući prijedlog Ramiza Salkića za donošenje Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici, upućene Parlamentu RS, za Novosti izjavio: "Naš stav je jasan. Niko ne spori da se u Srebrenici desio zločin, ali ne i genocid, na čemu uporno insistira Sarajevo. Žao nam je što se desio zločin u tom gradu i što su mnogi ljudi stradali, iako imamo zvanične informacije koje govore o mnogo manjem broju žrtava od onih koje pominju bošnjački političari".
"Ovakvom svojom izjavom Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kao nosilac zvanične vlasti Republike Srpske je izvršio poricanje genocida u Srebrenici, zločina koji je utvrđen pravosnažnom sudskom presudom Suda u Hagu. I zbog samog negiranja ove sudske presude, posebno kada to dolazi od predstavnika najviše vlasti, ona gubi na značaju, a posebno na njenoj važnosti, u smislu priznanja zločina i patnji koje su žrtve zločina pretrpjele, i u konačnici predstavlja izazivanje daljnjeg razdora i rasprivanje narodnosne i vjerske mržnje između bošnjačkog i srpskog naroda, s obzirom na to da je upravo priznanje zločina i iskreno izvinjenje za počinjene zločine, osnovni preduslov pomirenja i daljnjeg suživota", piše u prigovoru.
U obrazloženju odluke – Naredbe o neprovođenju istrage postupajući tužilac Kasim Halilčević navodi:
"Prema ocjeni ovog tužilaštva, riječi koje su prenesene u predmetnom intervjuu imaju uvredljiv karakter i sasvim sigurno da se u konkretnom slučaju radi o uvredljivom govoru. Međutim, činjenični opis radnje kod krivičnog djela iz člana 145.a Krivičnog zakona BiH morao bi sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje osumnjičene osobe i koje bi sadržavale svijest osumnjičenog da upućivanjem uvredljivih riječi izaziva ili može izazvati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima. U konkretnom slučaju, a na osnovu raspoloživih dokaza, u predmetu nije utvrđena ovakva namjera prijavljenog. Također, s obzirom na to da u spisu ne postoji dokaz da je Milorad Dodik ove riječi javno izrekao, da je prijavljeni intervju dao putem telefona i da ne postoji tonski zapis datog intervjua, te da podnosioci krivične prijave nisu dostavili druge dokaze kojim bi potkrijepili tvrdnju iz krivične prijave da je Dodik krivično djelo počinio u više navrata prilikom javnih nastupa, odlučeno je da se u odnosu na prijavu, a u smislu člana 216 st.3. Zakona o krivičnom postupku BiH, donese naredba o nesprovođenju istrage".
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa navodi da je iz obrazloženja predmetne odluke i više nego jasno da je postupajući tužilac, umjesto da savjesno i s puno pažnje ispita sve navode iz krivične prijave kojom se na jasan i dokumentovan način ukazuje na počinjenje krivičnog djela od Milorada Dodika, što je općepoznata činjenica, dobro znana svakom laiku koji je ikada pročitao novine, uložio maksimalan napor da ga ustvari odbrani i da legitimitet njegovim javnim nastupima kojim svakodnevno vrijeđa žrtve genocida.
"Pri tome je postupajući tužilac proveo istragu i prikupio nekoliko izjava, uključujući i izjavu Milorada Dodika, koje međutim, niti je pravilno interpretirao, niti je dao njihovu ocjenu, te u suštini nije dao odgovor ni na jedno pitanje na koje se krivičnom prijavom argumentovano ukazuje te potpuno ignoriše suštinu svog časnog tužilačkog posla u dokazivanju prije svega istine i osnovanosti sumnje da li je i ko je počinio određeno krivično djelo, odnosno u konkretnom slučaju, Milorad Dodik kao nosilac najvećih političkih ovlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini", navodi se u prigovoru.
Kako kažu, pri tome postupajući tužilac potpuno ignoriše činjenicu da i sam Milorad Dodik, čak ni u okviru ove kvaziistrage, ne spori da je sve navedeno izjavio, niti se i sada ijednom riječju izvinio žrtvama za izrečene uvrede.
"Činjenica da tužilac u obrazloženju odluke navodi da prema ocjeni ovog tužilaštva riječi koje su prenesene u predmetnom intervjuu imaju uvredljiv karakter i sasvim sigurno da se u konkretnom slučaju radi o uvredljivom govoru, ali činjenični opis radnje kod krivičnog djela iz člana 145.a Krivičnog zakona BiH morao bi sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje osumnjičene osobe i koje bi sadržavale svijest osumnjičenog da upućivanjem uvredljivih riječi izaziva ili može izazvati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima" te da u spisu ne postoji dokaz da je Milorad Dodik ove riječi javno izrekao, da je prijavljeni intervju dao putem telefona i da ne postoji tonski zapis datog intervjua, u situaciji kada je ovaj intervju i niz drugih objavljen na brojnim portalima općepoznata činjenica koju je potvrdio i novinar Miroslav Filipović, a nije osporio ni sam Milorad Dodik, predstavlja krajnji non sens, nesavjesno postupanje i zloupotrebu ovlasti od postupajućeg tužioca", navodi se.
Dalje se dodaje da navodi i uopće usmjeravanje istrage u pravcu pribavljanja "originalnog primjerka novina" (koji niko nema) i tonskog zapisa telefonskog razgovora koji ne osporavaju ni Dodik ni novinar Filipović, predstavlja tragikomičan pokušaj tužioca da pod svaku cijenu odbaci ovu krivičnu prijavu i zaštiti Milorada Dodika.
"S druge strane, navodi da Tužilaštvo BiH ne raspolaže dokazima da se radi o umišljaju su u potpunoj kontradiktornosti s izjavom samog Milorada Dodika koji uopće ne osporava da je izjavio sve to za što ga se tereti, ali da on smatra da kao političar i predsjednik Republike Srpske zadržava pravo da javno komentariše sve relevantne događaje i iznosi politička mišljenja, čime je ustvari priznao da je počinio ovo krivično djelo i to iz člana 145.a st.2. KZ BiH, kao kvalifikovani oblik tog krivičnog djela koji upravo propisuje krivičnu odgovornost nosilaca najviših ovlasti za izgovorenu riječ kojom vrijeđa druge i izaziva netrpeljivost i razdor. Svojom izjavom da kao čovjek nikoga ne mrzi i da u privatnom životu ima prijatelja drugih naroda, kao i da osporava nadležnost Tužilaštva BiH na teritoriji RS se u lice smije svima, a posebno Tužilaštvu BiH i žrtvama genocida", piše u prigovoru.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
