Konkretan stav
197

Trojka bi pokazala principijelnost ako poruče da neće ući u vlast na osnovu privremene odluke

F. H.
Ilustracija: A.L
Ilustracija: A.L
Politički akteri u Federaciji Bosne i Hercegovine pomirili su sa tim da će Christian Schmidt biti taj koji će se svojim nametanjem riješiti imenovanje nove Vlade Federacije BiH. Ključno pitanje je da li će izmjene imati trajni ili privremeni karakter.
Christian Schmidt je u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje su svojom suštinom ojačale položaj etno-nacionalnih stranaka pod izgovorom osiguravanja funkcionisanja entiteta.

Sada se pokazalo da je Schmidt ubrzao procedure izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, ali je svjesno sačuvao njihovu ključnu ustavnu ulogu u formiranju vlasti. Ishod posrednih izbora u FBiH je bio takav da je učinio SDA nezaobilaznom u imenovanju Vlade FBiH, prema trenutnom ustavnom okviru.

Nakon posljednjeg upozorenja domaćim političkim akterima jasno je da će Schmidt nametnuti nove izmjene po pitanju načina formiranja vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Jedino što ostaje kao otvoreno pitanje je da li će te izmjene imati privremeni karakter ili će se raditi o stalnim izmjenama. Upravo to je i ključno političko pitanje za budućnost Federacije, ali i za politička kretanja u narednom periodu.

Lider HDZ-a Dragan Čović je u nekoliko navrata naglasio da su za HDZ neprihvatljive sve izmjene koje bi imale trajni karakter, tj. da OHR može nametati samo privremene izmjene izbornog zakona.

"Vrlo jasno smo naglašavali da imamo jasne upute, poštujemo Ustav i to je to. Jednostavno je. Ako se neko igra s tim, ta rješenja mogu biti kratkoročna za odblokiranje procesa. Ako se želi bilo šta u izbornom zakonu mjenjati, još jednom ponavljam, hrvatskog člana predsjedništva BiH moraju birati Hrvati, a slično je i u domovima naroda," poručio je Čović iz Mostara prošle sedmice.

Drugačije stavove su iznijele stranke okupljene u Osmorku, čiji su lideri i članovi uglavnom poručivali da od Schmidta traže da nametne trajne izmjene. Kao najoštriji po ovom pitanju u javnosti su percipirani stavovi Stranke za BiH i NES-a, od kojih se moglo čuti i da neće biti dio vlasti ukoliko Schmidt nametne privremena rješenja.

"Naravno, od ranije je poznato da je pitanje Ustava i izmjena Ustava za nas ključna i zato smo prije nekoliko mjeseci istaknuli da nismo za kratkoročna rješenja i mislimo da se moramo voditi time kako će se izmjene oslikati na budući period", kazao je Ogrešević u utorak nakon sastanka u OHR-u.

Damir Mašić iz SDP-a je također prilično oštro komentarisao Schmidtove izmjene, navodeći da protiv kratkoročnih rješenja, rješenja koja vrše daljnu etno- nacionalnu podjelu, i da se nada da visoki predstavnik neće ići u pravcu u kojem je išao u izbornoj noći te da će popraviti ono što je upropastio.

Prema tome, u barem retoričkom smislu stranke Osmorke se zalažu za to da rješenja koja Schmidt nametne moraju imati trajni karakter, ali pitanje je da li taj retorički stav žele pretvoriti u čvrsto političko stajalište iza kojeg će postaviti svoj kapacitet u zakonodavnim organima.

Naime, ukoliko žele da pokažu političku vjerodostojnost stranke Osmorke bi trebale javnosti i visokom predstavniku poslati jasnu poruku da neće biti dio vlasti koja bi eventualno bila formirana na osnovu odluke koju bi nametnuo Schmidt.

Naravno, to bi za njih bio politički izrazito riskantan potez te bi se protiv njega mogli naći i neki argumenti kao što su da bi to značilo ostanak vlade Fadila Novalića u još jednom tehničkom mandatu ili da vlast formiraju neke druge političke opcije koje ne zauzmu principijelan stav.

Ipak, ovakvim riskantnim potezom stranke Osmorke bi pokazale da će zauzeti stav koji je dugoročno koristan za interese države, bez obzira što bi doveo u pitanje njihovo trenutno učešće u vlasti.

Također, jasno iskazan stav na ovaj način bi značio dodatni pritisak na Schmidta da u izmjenama koje će nametnuti i ne ostavi snagu Predstavničkog doma podređenu klubovima naroda u Domu naroda.

Postoji i dodatna opasnost koju politički lideri probosanskih stranaka uključujući i Osmorku i SDA i DF možda zanemaruju, a to je da Christian Schmidt može nametnuti izmjene koje bi imale trajni karakter, ali koje bi dugoročno bile loše po Federaciju BiH i izgradnju modernog društva.

Da postoji opasnost o nametanju trajnog lošeg rješenja govori i to što se prema ranijim saznanjima Klix.ba u jednom trenutku na stolu našla opcija da se kantoni uključe u proces imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Takve ideje su za sada odbačene, ali Schmidtu ne bi bilo prvi put da iznenadi javnost svojim potezima.

Pitanje kakve će biti izmjene koje nametne Schmidt je ključno političko pitanje koje će odrediti put Federacije BiH u sljedećim godinama, pa i desetljećima i ne bi trebalo biti predmetom političkog kalkulanstva nego jasnih i dosljednih političkih poteza.