|

Trend odlaska ljekara iz BiH nastavit će se i u 2017. godini: Ko će nas liječiti?

Trend odlaska ljekara iz BiH nastavit će se i u 2017. godini: Ko će nas liječiti?
756
Piše: M. Ć.
4.1.2017. u 10:32
367
komentara
756

dijeljenja
Trend odlaska ljekara iz BiH nastavit će se i u 2017. godini: Ko će nas liječiti?
U 2016. godini iz Bosne i Hercegovine, trbuhom za kruhom, otišao je veliki broj ljekara, stomatologa, specijalista, medicinskih sestara, tehničara i njegovatelja, a taj trend, sasvim sigurno, bit će nastavljen i u ovoj godini.
Završetak medicinskog fakulteta, učenje njemačkog jezika i odlazak na rad u Njemačku ili neku drugu državu Evropske unije, nepisana je matrica kojom se rukovodi ogroman broj mladih ljekara u Bosni i Hercegovini, tražeći adekvatno rješavanje egzistencijalnog pitanja, ali i napredovanja u struci.

U martu 2016. godine, 30-godišnji ljekar iz centralne Bosne (ime poznato redakciji), napustio je BiH i otišao u Njemačku. Iako je bio zaposlen u lokalnom Domu zdravlja, zbog utjecaja politike shvatio je da ne želi više ostati u takvom sistemu.

Politička podobnost za napredovanje u struci



"Budući da sam radni odnos zasnovao isključivo zahvaljujući svojim referencama, tako sam htio i nastaviti svoje napredovanje u struci, 'operisan' od svih onih stvari koje bi zamutile taj put. Nakon što sam zadovoljio sve potrebne kriterije, direktora ustanove sam upitao kada bih mogao dobiti specijalizaciju. Odgovor na koji sam naišao bio je: 'Mlad si, možeš čekati 4-5 godina, i ja sam toliko čekao!' Naravno, nisam imao želju protraćiti mladost i zdravlje na previranja sa jednim takvim politički, a kako bi drugačije, probranim direktorom ustanove u kojoj sam radio i odlučio sam otići iz države", priča mladi ljekar.

On ističe da sebi nije mogao dozvoliti da traži šansu za napredovanje u struci putem zelenih, plavih ili crvenih, kako ih naziva, đavola. Kaže da je želio samo napredovati no da je politička podobnost bila preduvjet za to.

"Nije bilo lako donijeti odluku da odem iz BiH, ali da bih dostigao zacrtani cilj, to se činilo kao najlogičnije i najefikasnije rješenje, bar što se ekonomije vremena tiče", napominje.

Nakon što je savladao njemački jezik i riješio svu potrebnu dokumentaciju, pronašao je zaposlenje u jednom njemačkom gradu. U kratkom roku dobio je priliku za specijalizaciju i to one grane medicine koju je oduvijek želio – interne kardiologije.

"Veoma sam zadovoljan svim uvjetima koje sam zatekao, kao i onim što me očekuje. Nisam se pokajao zbog odlaska iz Bosne i Hercegovine", kaže za kraj, dajući do znanja da se ne planira više vraćati u svoju državu.

I dalje veliki broj ljekara želi otići iz BiH



Već dobro utabanim stazama, kojim je hodio i naš sagovornik, u narednim mjesecima proći će i stotine njegovih kolega u struci koji se intenzivno pripremaju za te trenutke. Polaganje njemačkog jezika nivoa B2 trenutno je njihova najveća preokupacija.

Dvadesetosmogodišnji stomatolog B. K. iz sjeveroistočne Bosne položio je B2 stepen njemačkog jezika i uskoro bi trebalo da napusti Bosnu i Hercegovinu. Iako ističe da su "sve karte još uvijek otvorene", navodi da postoji mnogo faktora koji mlade potencijale "tjeraju" iz ove države.

"Ne postoji nijedan ljekar koji nije razmišljao o odlasku iz države. Svi su nezadovoljni. Neke sprečava jezik, neke manjak želje, neke starost, jer završe fakultet u 35., neke bolesna stara majka, neke ženidba i djevojka kojoj je stranka sredila posao u Elektroprivredi i koja neće da ide s njim... No, vjerujte da je trend odlaska brutalan", kaže B. K. za naš portal.

On objašnjava da zbog kolega stomatologa koji rade u domovima zdravlja, te paralelno s tim, neprijavljeni rade i privatno, mladi stomatolozi imaju dva problema.

"Prvi je taj što u javnim ustanovama nema mjesta za njih i ne mogu steći iskustvo. Drugi problem nastupa ako se odluče na preostalu opciju – privatni rad. Naime, porezi su visoki, a u kombinaciji s činjenicom da kolege koji rade u domovima zdravlja zloupotrebljavaju poziciju i naručuju pacijente u svojim privatnim i neprijavljenim ordinacijama te nude niže cijene usluga, mladi privatnici bivaju dovedeni u krajnje nezavidan položaj i često zatvaraju svoje ordinacije, sa kreditom na leđima", pojašnjava, dodajući da tu ima dosta "materijala" za Stomatološku komoru i inspekcije.

Početak u Njemačkoj nije idealan



No, ističe da nije sve tako bajno ni kada je riječ o odlasku u Njemačku, bar ne u početku.

"Ono što mnogi misle dok su šesta godina studija jeste da ih čeka neko ko će ih pokupiti sa ulice u BiH i platiti im kartu za Njemačku, dati ugovor i život iz snova. Realnost je drugačija. Pravila za rad u Njemačkoj su jasna, a kada je riječ o zdravstvu, tu su najrigorozniji. Nekog iz BiH bez iskustva će zaposliti tek onda kad nemaju nikakvog drugog rješenja. Onog trenutka kad poslodavac, klinika ili ordinacija kažu da vas žele, kreću problemi s administracijom. Bez radne dozvole možete samo šetati po klinici, a većina dok čeka radnu dozvolu ne dobija ni euro. S druge strane, troškovi i porezi koji se plaćaju za prijevod dokumenata i generalno za život su ogromni", priča naš sagovornik.

On ističe i da ljekari moraju polagati ispit izjednačavanja diplome pred nadležnom ljekarskom komorom te da taj proces može potrajati i do dvije godine.

"Tek nakon toga postajete u potpunosti izjednačeni sa drugim kolegama u Njemačkoj i otvaraju se putevi napredovanja", napominje, dodajući pritom da stomatolozi u Njemačkoj mogu zarađivati i do 10.000 eura mjesečno.

Mogući kolaps zdravstvenog sistema u BiH



Fenomen odlaska ljekara iz BiH poprima epidemijske karakteristike, a odlazi najpotentniji dio ljekarskog korpusa, oni koji bi u narednih 10-15 godina trebalo da steknu neophodno iskustvo i preuzmu zdravstveni sistem, informacije su Ljekarske komore FBiH.

Tačnih podataka o odlascima ljekara i zdravstvenih radnika nema, no procjene su da je u posljednje dvije godine iz BiH otišlo između 250 i 300 ljekara. Već sada Bosna i Hercegovina na 100.000 stanovnika ima 200 ljekara manje u odnosu na standard Evropske unije – 362 ljekara na toliku populaciju.

Prema podacima Nezavisnog sindikata zdravstva u Federaciji, na jednog specijalistu za plućne bolesti u Kantonu Sarajevo ide 36.000 pacijenata, dok se pojedini ljekari porodične medicine brinu i o do 10.000 pacijenata.

Ljekari odlaze i iz entiteta Republika Srpska, a podatak da je više od 50 radnika Kliničkog centra u Banjoj Luci već otišlo u Njemačku govori za sebe. Osim toga, kako navode iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, više od 100 medicinskih sestara sa Kliničkog centra u Banjoj Luci je konstantno u učionicama i uče njemački jezik.

Bosna i Hercegovina polako postaje izvoznik visokokvalifikovanog kadra, za kojim i sama ima potrebu, zbog čega joj prijeti mogući kolaps zdravstvenog sistema, ukoliko on nije već nastupio.
Prijavi grešku


Komentari (367)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...