Slučaj "gulenovci"
26

Tragom Erdoganovog zahtjeva: Predsjedništvo BiH nema ovlasti da bilo koga izruči

Er. M.
Foto: Predsjedništvo BiH
Foto: Predsjedništvo BiH
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, uprkos zahtjevima predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, ne može utjecati na Sud Bosne i Hercegovine kada je riječ o donošenju odluke o izručenju osam turskih državljanina, takozvanih "gulenovaca", zvaničnoj Ankari.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik jučer je potvrdio da se predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan na sastanku sa šefovima bh. izvršne vlasti zanimao za izručenje članova organizacije koju vodi Fetullah Gulen, a koji borave na području BiH.

"Turska ima pristup vezano za državni udar koji je tamo pokušan ranije i ona želi da putem pravosudnih institucija riješi to pitanje. Turske institucije su evidentirale da ovdje u BiH postoje neki ljudi i institucije i ja želim da kažem da se oni uglavnom nalaze na prostoru Federacije BiH i da je to stvar federalnih organa i procedura", kazao je Dodik odgovarajući na pitanje novinara o tome da li je Erdogan tražio izručenje osam takozvanih "gulenovaca".

Žurnal je ranije objavio da je Erdogan rekao članovima Predsjedništva BiH, na sastanku koji je održan u ponedjeljak, da se nada kako neće rizikovati dobre odnose BiH i Turske zbog pokreta FETO te da je Dodik obećao kako će se "lično potruditi da se riješi ovaj problem", dok je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao da "BiH neće dopustiti da odnosi s Turskom budu ugroženi te da će se sve riješiti u skladu s turskim i bh. zakonskim propisima".

Tim povodom provjerili smo na koji način članovi Predsjedništva BiH mogu utjecati na to da se određene osobe koje se u ovom momentu nalaze u BiH izruče Turskoj.

Vlast u Bosni i Hercegovini podijeljena je na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. U tom sistemu podjele Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH predstavljaju izvršnu vlast, odnosno granu vlasti koja izvršava zakone, Parlamentarna skupština BiH predstavlja zakonodavnu vlast, odnosno granu vlasti koja donosi zakone, a Ustavni sud BiH i Sud BiH predstavljaju sudsku vlast, odnosno granu vlasti koja je zadužena za provedbu zakona.

Grubeša uvijek potvrđivao odluke Suda BiH

Procedura za izručenje određene osobe nekoj zemlji je jasna i ona u bosanskohercegovačkom sistemu nema nikakve veze s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Naime, o zahtjevima za izručenje odlučuje Sud BiH dok članovi Predsjedništva BiH, kao nositelji izvršne vlast, nemaju pravo miješati se u radi sudske vlasti.

Stoga ostaje nejasno na osnovu čega je Dodik mogao obećati kako će se lično potruditi da se ovaj problem riješi jer svako uplitanje u rad pravosuđa predstavljalo bi politički pritisak. U ovom kontekstu treba podsjetiti da je međunarodna zajednica uložila enormna sredstva kako bi ojačala nezavisnost pravosudnih institucija te maksimalno eliminisala politički utjecaj na sudsku vlast.

Svakako, postoji mogućnost i da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine namjerava izvršiti pritisak na ministra pravde BiH Josipa Grubešu te od njega zatražiti da ispuni želju turskom predsjedniku. Naime, Sud BiH pravosnažne odluke vezane za izručenje dostavlja ministru pravde BiH, a Grubeša je do sada svaki put potvrdio odluku Suda BiH. Ministar pravde BiH nije išao ni protiv odluke Suda BiH kada je riječ o izručenju Zdravka Mamića susjednoj Republici Hrvatskoj. Sud BiH ranije je odbio molbu Turske za izručenje Humeyre Gokcen jer nisu ispunjeni uslovi za njeno izručenje, a Grubeša je potvrdio odluku Suda BiH.

"Gulenovci" zatražili azil u BiH

Posebno je zanimljivo što se Gulenov pokret koji turske vlasti nazivaju "Fetulahova teroristička organizacija" (FETO) ne nalazi na listi terorističkih organizacija u BiH. Naime, Bosna i Hercegovina prati liste UN-a i EU-a kada je riječ o teroristickim organizacijama i objavljuje na web stranici Ministarstva sigurnosti BiH, a na toj listi ne nalazi se FETO.

Zvanične institucije BiH već su obaviještene da je Turska poništila pasoše određenom broju osoba koje se nalaze u BiH, a koje nisu unesene u Interpolovu bazu. Naša zemlja time je dovedena u specifičnu situaciju s obzirom na to da bi Ministarstvo sigurnosti BiH sada trebalo pokrenuti upravni postupak i izjasniti se o statusu tih državljana.

Ove osobe podnijele su zahtjev za azil u Bosni i Hercegovini, a koji ima prednost u odlučivanju, odnosno tek nakon rješavanja tih zahtjeva moguće je pokrenuti postupak koji se odnosi na njihov status.