BiH
0

Tihić: U Washingtonu sam spriječio potpisivanje sporazuma s pogrešnim daytonskim rješenjima

FENA
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić izjavio je danas za Agenciju FENA da je zajednička izjava o ustavnim reformama koju su u Washingtonu potpisali predstavnici osam bh. političkih stranaka i tri člana Predsjedništva BiH u dobrom dijelu i načelna i dovoljno jasna s rokovima koji su uneseni do 31. marta 2006.

«U toj izjavi se govori upravo o tome da Daytonski ustav treba modernizirati tako što bi institucije BiH funkcionirale, bile nadležne i formirale se kako je to svugdje u modernom demokratskom svijetu», izjavio je Tihić u povratku iz Washingtona.

U zajedničkoj izjavi «Opredijeljenost za provedbu ustavnih promjena» jasno je, prema Tihićevim riječima, navedeno šta treba promijeniti: Predsjedništvo, Vijeće ministara, funkcionalni parlament i nadležnosti institucija, «koje će omogućiti da BiH funkcioniše kao normalna država koja može biti partner međunarodnoj zajednici i ispunjavati obaveze na putu ka članstvu u evroatlantskim strukturama».

Upitan da li je optimist u pogledu realizacije tih promjena Tihić je odgovorio potvrdno.

«Jesam optimist i mislim da izjava koja je data pred tako važnim svjedocima obavezuje sve nas koji smo to učinili da se tako i ponašamo, a ne da izigravamo te namjere čim dođemo u BiH – iz nekih politikantskih razloga», izjavio je Tihić. Uz to je naglasio da su «svi svjesni, odgovorni i znaju šta znači ta izjava, čiju suštinu je i državni sekretar Condoleezza Rice vjerodostojno prenijela kada je rekla da ona ima za cilj moderniziranje institucija i poretka BiH».

O razlozima svog nezadovoljstva i napuštanja početka pregovora u Washingtonu član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić je za Agenciju FENA kazao da mediji nisu dovoljno dokraja znali šta je sve tamo bilo.

Prema njegovim riječima, u Washingtonu je trebalo potpisati dva dokumenta, jedan je navedena zajednička izjava, a drugi je – sporazum o konkretnim rješenjima koja se u njoj spominju. Sporazum, kazao je Tihić, nije potpisan jer je on napustio pregovore. Kao razloge napuštanju naveo je način na koji su oni vođeni i određeni pokušaji i pritisci da se legalizuju pogrešna rješenja iz Daytonskog sporazuma tako što bi se izvršile određene kozmetičke promjene.

«Nisam želio da legalizujem ono što sad, nakon deset godina, svi, ne samo tvorci Daytonskog sporazuma nego promatrači i poznavaoci prilika u BiH kažu da su to pogrešna rješenja. Jer, jasno je da je predsjedništvo nešto anahrono i da ne može kao institucija funkcionirati efikasno, jer se radi o skupoj instituciji. Nisam želio da legalizujem neko drugo predsjedništvo koje sad bira parlament, a ne narod. Ako već pravimo taj pomak, onda treba napraviti pomak da bude predsjednik», kazao je Tihić.

On je pojasnio zašto nije želio legalizirati postojeća ustavna rješenja za parlament, uz, naglasio je, neka friziranja, «gdje mi, umjesto zastupničkog doma, imamo dom entiteta, većinom glasova».

«Na to nisam htio pristati. Nisam htio pristati da Dom naroda potvrđuje sve odluke Zastupničkog doma. Tražio sam da to budu samo pitanja vitalnog interesa», dodao je.

U Washingtonu Tihić nije htio pristati ni kada su u pitanju nadležnosti države - da potvrdi onu strukturu kako je to Daytonom napisano.

«Jer srpska strana nije željela da se unesu poslovi odbrane, poslovi policije, poreza, carina, obavještajnih službi itd. Znači sporazum nije potpisan. Nezadovoljan sam kako je to rađeno i kakva su rješenja bila u opticaju. Nezadovoljan sam načinom kako je Institut za mir vodio te pregovore. To sam prekinuo i to nije završeno, ali sam zadovoljan izjavom koja je potpisana i koja ide u smjeru kako je to kazala državni sekretar Condoleezza Rice », naglasio je Tihić.

Na pitanje da li će uskoro taj sporazum ipak biti potpisan na prihvatljiv način, on je odgovorio kako su «oni pokušali nabrzinu napraviti nekakav sporazum i da se on potpiše zajedno s izjavom».

«Nisam htio na to pristati, jer bi to razočaralo, ne bi značilo ništa, ne bi značilo nikakve promjene, nikakvu modernu, funkcionalnu i efikasnu i jeftiniju vlast. Ali, mi smo se obavezali da će sporazum biti ne samo potpisan nego i realiziran kroz parlamentarnu proceduru do 31. marta 2006. godine. Amerikanci su jasno rekli da ostaju s nama u procesu izrade i sporazuma, i ustavnih amandmana, i ostaju s nama kada je u pitanju zainteresovanost za BiH i pomoć koja uz to ide», izjavio je Tihić.

On je naglasio da je u razgovoru s Condoleezza Rice i njenim pomoćnikom Nicholasom Burnsom istaknuo pitanje značaja Srebrenice i njenog statusa i pomoći, te da mu je obećano da će pomoći Srebrenicu, posebno u povratku izbjeglih.