Tajani navodi da trenutna geopolitička kriza, naročito tenzije u Zaljevu i duž važnih morskih prolaza poput Hormuškog moreuza, jasno pokazuje ranjivost ključnih međunarodnih trgovinskih puteva. To, smatra ministar, nameće potrebu za diverzifikacijom i jačanjem sigurnosti trgovinskih pravaca.
U tom kontekstu posebno je istaknut Ekonomski koridor Indija - Bliski istok - Evropa (IMEC) kao potencijalna nova osovinska mreža koja bi omogućila stabilnije i sigurnije trgovinske tokove između Azije i Evrope.
Tajani navodi da ovaj koridor, koji spaja Indiju, zaljevske zemlje i Evropu, ima potencijal preoblikovati logističke i industrijske lance i procijenjene koristi od čak milijarde eura za italijansku i evropsku ekonomiju.
"U posljednjih nekoliko godina Evropa se već suočila sa sličnim izazovom. Ruska agresija na Ukrajinu nametnula je brzu diverzifikaciju izvora energetskog snabdijevanja. U samo nekoliko mjeseci preispitali smo infrastrukturu, snabdijevanje i partnerstva kako bismo osigurali sigurnost i kontinuitet naših ekonomskih sistema. Danas nas kriza na Bliskom istoku prisiljava na sličnu refleksiju kada su u pitanju trgovačke rute. U tom kontekstu treba sagledati značaj projekta ekonomskog koridora Indija-Bliski istok-Evropa (IMEC). Ne radi se jednostavno o liniji nacrtanoj na karti, već o potencijalnom preustroju logističkih i industrijskih lanaca između Indije, Zaljeva i Evrope, sposobnom da redefiniše trgovačke tokove i ojača ulogu Mediterana kao strateškog prostora povezivanja Azije i Evrope, s potencijalnim koristima za Italiju procijenjenim do 26 milijardi eura", objašnjava.

Ministar također podsjeća da Trst, zahvaljujući geografskom položaju, historiji i infrastrukturnim vezama, predstavlja jedno od najprirodnijih logističkih čvorišta za nove trgovinske rute u mediteranskoj regiji, koje bi se protezale prema Centralnoj Evropi i Zapadnom Balkanu. Takav razvoj, prema Tajaniju, može donijeti investicije, razvoj industrijskih zona i bolju povezanost evropskih tržišta.
"Ako će jedno od glavnih evropskih pristupnih čvorišta ovih ruta biti Mediteran, a posebno sjeverni Jadran, njegov prirodni prostor djelovanja neće se moći ograničiti samo na tržišta zapadne Evrope. Neizbježno će biti usmjeren i prema centralnoj Evropi i zapadnom Balkanu, koji predstavljaju geografski i infrastrukturni most između Mediterana i srca kontinenta. Zahvaljujući svojoj geografskoj poziciji, blizini evropskog tržišta i postupnoj integraciji sa standardima Evropske unije, Zapadni Balkan može postati sastavni dio ove nove logističke arhitekture: ne samo kao tranzitno područje, već kao prava ekonomska zaleđina ruta između Azije i Evrope, sposobna da privlači investicije i jača regionalne proizvodne lance. Također, infrastruktura u balkanskom regionu može imati koristi od ove transformacije, doprinoseći upravljanju i raspodjeli dijela trgovačkih tokova koji će preko koridora dolaziti u Evropu", ističe šef italijanske diplomatije.
Naglašeno je i da će Trst 17. marta biti domaćin fokusiranih događaja o regionalnoj saradnji i novim ekonomskim pravcima, uključujući obilježavanje 30. godišnjice Centralnoevropske inicijative (CEI) i forum posvećen IMEC koridoru. Na događajima će učestvovati i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković.
Prema ministru Tajaniju, jačanje veza između Mediterana, Evrope i Indo-Pacifika znači i jačanje ekonomske sigurnosti kontinenta, te u toj novoj globalnoj trgovinskoj geografiji Italija može i mora igrati vodeću ulogu.