Susret opozicije u Mostaru: Prioritet su borba protiv korupcije i malverzacija pri zapošljavanju

Predstavnici SDP-a, Naše stranke i Demokratske fronte govorili su o zajedničkom Prijedlogu zakona o obaveznom informisanju javnosti o sistematizaciji, statusu, plaćama i pristupu radnim mjestima u javnim organima, koji opozicija želi zajednički uputiti u parlamentarnu proceduru, ali i generalno o praksama koje se tiču netransparentnosti u zapošljavanju. Najavljen je i niz drugih zajedničkih aktivnosti.

"Cilj naše tri stranke je da u narednom periodu radimo na sistemskim rješenjima borbe protiv korupcije. Indeks korupcije je daleko manji od stvarne korupcije u društvu, a to radi dugoročnu štetu, zato smatram da ove tri stranke imaju veliku odgovornost posebno kroz konstruktivan rad na svim nivoima i kolektiv vladajućim opcijama", kazao je Aner Žuljević, poslanik SDP-a u Domu naroda Federalnog parlamenta.

Ova današnja tribina je pretposljednja faza objave zakona koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru, još je kazao Žuljević, napominjujući da se žele uvesti neki novi modeli transparentnosti u raspolaganju javnog novca, zapošljavanja državnik službenika i namještenika i drugo. Žuljević je najavio da će ove tri stranke vrlo brzo izaći i sa zakonskim prijedlozima oko sukoba interesa, zabrane pomilovanja za teška krivična djela, izmjena ustava za nezastarjevanje privrednog kriminala, a ranije se kako reče zajednički radilo na amandmanima da se aktivira USKOK.

Tarik Haverić, član Predsjedništva Naše stranke kazao je na početku da je svima jasno da postojeće zakonodavstvo kada bi se primijenjivalo pruža dovoljne instrumente za borbu protiv korupcije i za kažnjavanje prestupnika, međutim vladajuće elite se uvijek snađu da različito tumače postojeće propise, pa u konkretnom problemu oko zapošljavanja u državnu službu izvlače Zakon o zaštiti ličnih podataka.

"Znamo i da što ima više zakona da je gora država, ali mi nemamo drugog načina da jednu tako široku pojavu kao što je korupcija segmentiramo i pokušavamo staviti određene brane zloupotrebe vlasti. Zakon koji smo predložili tretira samo obavezu informisanja javnosti, naravno da se korupcija ne svodi samo na to, ali ovo možemo u ovom trenutku da uradimo", zaključio je Haverić.

"Gledajući javnu administraciju za nas rade stranački članovi vladajućih opcija, članovi njihovih porodica i tako to traje 25 godina, u Federaciji ako gledamo prvenstveno HDZ i SDA, u drugom entitetu je druga priča, sa drugim strankama. Uglavnom u 80 posto slučajeva radi se o ljudima koji su povezani sa političkim strankama", kazao je Damir Bećirović, šef Kluba poslanika DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odgovarajući na pitanje ko to zaista radi u javnom sektoru.

Posljedica svega toga je nepostojanje javnog aparta koje je usmjereno potrebama građana, nego postoji aparat usmjeren prema političkim strankama i njihovim liderima, dodao je još Bećirević, zaključivši da bi za depolitiziranje javnog sektora kod nas trebalo najmanje 10 do 15 godina.