Zbog praznih stolica
91

Suljagić žestokim govorom prozvao naučnu zajednicu iz Sarajeva: Stide se što će čuti od naroda koji je pametniji

Piše: I. Sa. | 09.12.2025.
Poslušajte članak
Konferencija oralne historije počela je danas predavanjima o Srebrenici, a direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je u uvodnom obraćanju bio vidno razočaran nedolaskom pojedinih profesora, odnosno predstavnike naučne zajednice iz Sarajeva koji su bili pozvani.

Današnji program je jedan od najobuhvatnijih regionalnih inicijativa posvećenih dokumentovanju usmene historije o genocidu u Srebrenici i obuhvata skoro 1.000 svjedočenja preživjelih, svjedoka i članova zajednice čime se postavlja snažan temelj za očuvanje kolektivnog pamćenja i borbu protiv negiranja genocida.

Suljagiću je zasmetalo jer nije vidio predstavnike naučne zajednice među prisutnima. Na početku govora se zahvalio svima koji su došli te poručio da se ničiji dolazak ne uzima "zdravo za gotovo".

Naveo je kako je današnja konferencija o usmenoj historiji, a Bosna i Hercegovina ima cijeli niz visokoškolskih ustanova posvećenih isključivo historiji.

"Imate katedru za historiju na Filozofskom fakultetu, imate Institut za historiju, Pravni fakultet, Političku historiju u BiH koja se se izučava na Fakultetu političkih nauka i nikoga od njih danas nema ovdje", rekao je on.

Posebne kritike je uputio ka Univerzitetu u Sarajevu, odnosno Fakultetu političkih nauka.

"Potpuno uobičajena praksa je da mama kćerci ostavi katedru, recimo na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ili drugdje. Zato danas ovdje nema nijednog historičara jer je njima ispod časti da se bave terenskim radom", poručio je on te naveo kako su profesori sa UNSA- dobili poziv za prisustvovanje.

Istakao je Hasana Hasanovića, preživjelog svjedoka genocida u Srebrenici koji je uz pet ljudi u Memorijalnom centru Srebrenica i drugih snimio skoro 1.000 ljudi za šest godina te je uporedio kako to nije uradio ni Haški tribunal u Hagu koji je imao mnogo veći budžet.

"Ali, našim historičarima je ispod časti da dođu ovdje i uđu u arhiv usmene historije. Oni vole samo isključivo prašnjave arhive i teme što dublje u prošlost. Ako je moguće čak nešto tako kontroverzno da je bilo i prije moderne, ako i kako moguće, prije XIX vijeka, molim vas, jer bilo što je iznad XIX vijeka na ovamo može izazvati kontroverze, može dovesti u pitanje naučnu ili političku karijeru u Sarajevu. Njima je ispod časti da napišu istraživanje i nađu pare, istraživanje koje će se temeljiti na razgovoru s ovim ženama ovdje, ovim pokrivenim. Njima je to ispod časti. Oni se stide onoga što će čuti od ovog naroda i ne razumiju da je ovaj narod mnogo pametniji od njih", smatra Suljagić.

Naveo je da je sam početak istraživanja bio "usamljen", tačnije da su dvije institucije dale podršku još u vrijeme koronavirusa.

"Jedna se zove US Holocaust Memorial Museum, a druga Shoah Foundation i s njima smo savladali metodologiju, tehnologiju, usmene istorije, s njima smo savladali tehniku, naučili indeksirati, arhivirati, savladali vještine, koje ponavljam, nema nijedan naučni institut, ovo naučni institut stavite pod navodnike jer i vi i ja znamo da su to u dominantnoj većini neki dembeli koji su tamo došli, zahvaljujući političkim vezama", navodi on.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima