Karadžić je, po okončanju dokaznog postupka tužilaštva, iskoristio pravo da podnese zahtjev za oslobađanje po svim tačkama optužnice.
Pretresno vijeće je krajem juna donijelo odluku da Karadžića oslobodi tačke jedan – za genocid u osam opština BiH 1992. godine, a da će mu biti suđeno po deset preostalih tačaka, među kojima i za genocid u Srebrenici 1995. godine, za opsadu Sarajeva i za uzimanje talaca.
Tužilaštvo je uložilo žalbu na odluku da se Karadžić oslobodi optužbe po tački 1, dok se optuženi žalio na dio odluke, prema kojoj je, u optužnici ostala optužba za uzimanje talaca kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Karadžić je u žalbi naveo da su pripadnici UN "uzeli aktivno učešće u neprijateljstvima i da su bili borci, te da bi, čak i da oni to nisu bili, on imao razloga da veruje da su imali taj status".
Žalbeno veće, kojim predsjedava predsjednik Tribunala Teodor Meron, zaključilo je da, suprotno navodima optuženog, pretresno vijeće nije pogriješilo kada je utvrdilo da su, "čak i da su bili borci do neposredno pred zarobljavanje, oni bili van stroja činom hapšenja i time stekli pravo na zaštitu u skladu sa odredbama Ženevske konvencije koja zabranjuje uzimanje talaca".
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
