“Ta jedinica dobrovoljaca formirana je 4. marta 1992. godine i kasnije je bila izmještena iz Rogatice na plato Borika. Djelovala je u pravcu Rogatice, Višegrada i Žepe”, rekao je Džambasović, koji je do aprila 1992. godine bio načelnik Štaba 216. brigade Četvrtog korpusa JNA.
Terorisanje civila, kako je naveo, prijavio je svojim pretpostavljenim Dragomiru Miloševiću, komandantu 216. brigade, i Vojislavu Đurđevcu, komandatu Četvrtog korpusa JNA, međutim “niko nije preduzeo korake” da se to zaustavi.
Milošević je u Haškom tribunalu osuđen kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) na 29 godina zatvora zbog snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva.
Džambasović je naveo da je 1992. godine, kao i drugi oficiri koji nisu bili Srbi, bio isključen iz planiranja i da su mu oduzete određene dužnosti, te da su se čelnici Srpske demokratske stranke (SDS) sastajali sa Miloševićem, a da je oružje dijeljeno srpskom stanovništvu.
“Komandant mi je saopćio da stare ratne planove treba uništiti, a da su napravljeni novi. Ja u to nisam bio uključen”, rekao je svjedok.
U JNA je, kako je dodao, ostao do početka aprila, kada mu je Milošević rekao da mu više ne može garantirati sigurnost.
“Milošević i ja smo bili u vrlo dobrim odnosima sve do te prve mobilizacije. Onda više nije smio sa mnom da izlazi”, rekao je Džambasović, javio je BIRN.
Karadžić, bivši predsjednik RS-a, koji je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, iskoristio je priliku da svjedoku postavi pitanja i o dešavanjima u Sarajevu, u vrijeme kada je Džambasović bio u ABiH.
Svjedok je kazao da je od novembra 1992. godine bio načelnik Štaba Prvog korpusa ABiH, a da je u augustu 1993. godine prešao u Generalštab.
Karadžić, kojeg optužnica tereti za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva, detaljno je Džambasovića ispitivao o lokacijama vojnih objekata brigada i bataljona, kao i o naoružanju kojim su jedinice ABiH u Sarajevu raspolagale.
“Nijedna brigada formacijski nije imala mehaniziranu ni artiljerijsku jedinicu, poneka je imala artiljerijsko oružje, a samo jedna tenkove... Koliko znam, bila su samo dva topa dometa preko 20 kilometara, dok drugi nisu imali domet veći od deset do 15 kilometara”, rekao je svjedok.
Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 23. juna, kada bi trebalo da bude završeno ispitivanje Džambasovića.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
