Supruga ratnog zločinca
169

Sud u Americi odbio zahtjev Ljiljane Karadžić za ukidanje sankcija

Piše: N. Ž.
Ljiljana Karadžić (Foto: EPA-EFE)
Ljiljana Karadžić (Foto: EPA-EFE)
08.08.2025.
Savezni sud u Distriktu Kolumbija je 28. jula donio konačnu odluku o zahtjevu Ljiljane Karadžić, supruge prvog predsjednika Republike Srpske i osuđenika za genocid i druge ratne zločine, za uklanjanje s liste sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC).

U odluci, koju je objavio Detektor, odbijen je zahtjev Karadžić za uklanjanje s liste OFAC-a, kojeg je ona podnijela uz argument da je ovaj ured donio odluku "proizvoljno."

Kako se navodi u punom tekstu odluke, a koja se oslanja na ranije odluke kojima su također odbijeni zahtjevi osoba bliskih Karadžiću, OFAC je u donošenju odluke da Ljiljana Karadžić ostane pod sankcijama "razmatrao sve okolnosti" te da nije riječ o "proizvoljnoj odluci."

U svojoj odluci, sutkinja Tanya S. Chutkan se referira na zvanično obrazloženje OFAC-a u odgovoru na originalni zahtjev Karadžić za ukidanje sankcija.

"OFAC je zaključio da, u skladu s Izvršnom naredbom 13304, tužiteljica (Karadžić, op.a.) 'aktivno opstruira ili predstavlja značajan rizik od aktivnog opstruiranja Dejtonskog sporazuma ili Zaključaka Konferencije o implementaciji mira, uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Savjeta za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora', u vezi s Bosnom i Hercegovinom", navodi se u odluci.

Uz to se referira i na OFAC-ov zaključak da je Ljiljana Karadžić "finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću", što ona u svom zahtjevu američkom sudu nije ni negirala.

Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se "slavile ili obilježavale akcije njenog supruga", ali se u odluci suda navodi i da "to nisu bili jedini razlozi" što je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.

U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić "javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini", te da ga je "javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama."

Pored toga, navodi se i da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji kao "ilegalan" i "maligni kancer", te da je "aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja."

Sud se u svojoj odluci referirao i na smjernice State Departmenta, iz kojeg je rečeno da bi "uklanjanje Ljiljane Karadžić s liste sankcionisanih osoba bilo protivno vanjskoj politici koju SAD vodi u regiji."

Dalje se u odluci navodi da je Ljiljana Karadžić u svom zahtjevu upućenom sudu u DC-u pokušala distancirati njen slučaj od ranijih slučajeva gdje je OFAC odbio zahtjeve Luke Karadžića, brata od osuđenika za genocid, i Mileta Pejčića, kojeg je OFAC opisao kao "ključnog dijela mreže za podršku" ratnog zločinca.

Ona je navela da "za razliku od Pejčića nije imala formalnu poziciju" i da "za razliku od Luke nije javno iznosila svoje stavove."

Ipak, OFAC je odbio i ove argumente, što je sud u DC-u podržao, rekavši kako njihove odluke nisu bile bazirane samo na tim argumentima, već na "cijelom nizu dokaza."

Sud u svojoj odluci navodi i da se Liljana Karadžić, kao i Pejčić, "nije distancirala od podrške Radovanu Karadžiću", te da su "iznosili alternativne tvrdnje o ratu u BiH te iznosili netačne informacije o legitimitetu međunarodnih pravosudnih institucija."

Posljednji argument supruge ratnog zločinca bio je da su se "događaji zbog kojih je sankcionisana desili prije 20 godina."

Sud je podržao OFAC-ovo obrazloženje da, dok sve osobe pod sankcijama imaju pravo tražiti reviziju odluke o uvođenju sankcija kada se "promjene okolnosti", to ne znači "automatsko pravo na ukidanje sankcija."

Osim toga, OFAC je u obrazloženju naveo da je Ljiljana Karadžić i dalje na listi sankcionisanih osoba "ne samo zbog dešavanja od prije 20 godina", već i zbog "kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu", uključujući i "iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u Karadžićevom izbjegavanju hapšenja."

Treba istaći i da je sud u DC-u odbio zahtjev za posredovanje, kojeg je Karadžić podnijela "u nadi da će administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa promijeniti vanjsku politiku prema Balkanu."

Vrijedi istaći da je Ljiljana Karadžić svoj originalni zahtjev poslala, zajedno sa svojom djecom, još 2020. godine, a tri godine kasnije je podnijela i tužbu protiv OFAC-a. U međuvremenu, njena djeca su odustala od zahtjeva upućenog OFAC-u.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima