Kako je obrazloženo, Kličković i Drljača oslobođeni su jer Tužilaštvo BiH nije ponudilo dovoljno dokaza o njihovoj krivnji.
Kličković je, između ostalog, bio optužen za zločine protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zločin protiv zarobljenika.
Tužilaštvo BiH teretilo je Kličkovića da je, zajedno sa ostalim optuženim u ovom slučaju, napadao civile nesrpske nacionalnosti u Bosanskoj Krupi, te da su odgovorni za udruženi zločinački poduhvat.
Prvostepenom presudom Suda BiH izrečenom u novembru 2010. godine Gojko Kličković i Mladen Drljača su, također, oslobođeni optužbe da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, ali je u maju 2012. godine Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu te naložilo obnavljanje suđenja.
Kličković je bio predsjednik ratnog Predsjedništva i komandant Kriznog štaba Srpske opštine Bosanska Krupa, a Drljača predsjednik Vijeća Privremenog vojnog suda u Jasenici.
Kličković je nakon rata, tačnije od 18. maja 1996. do 31. januara 1998. godine obnašao funkciju premijera RS-a.
On je na lokalnim izborima 2012. godine izabran za načelnika Općine Krupa na Uni koja se nalazi na teritoriji bh. entiteta RS i susjedna je općina Bosanskoj Krupi, čiji se stanovnici sjećaju Kličkovićeve uloge u ratu.
Inače, Kličković je bio u bjekstvu od 1998. godine, a uhapšen je u junu. 2006. godine u Beogradu.