Stvorili smo pozitivnu klimu, blokade trebaju prestati
Bećirović je naglasio da su u četvrtak izabrane sve stalne komisije Predstavničkog doma, zajedničke komisije i delegacije Parlamentrne skupštine BiH. "Ne samo da smo imenovali delegate nego smo imenovali i rukovodstva svih stalnih komisija u Predstavničkom domu. Pokazalo se još jednom da je jako važno da u pripremi sjednica Predstavničkog doma imamo više sjednica kolegija i više radnih dogovora da bi sjednice tekle što efikasnije", ocijenio je Bećirović.
Kazao je da je svjestan da nema parlamentarne većine na državom nivou, da je politička klima u zemlji zatrovana i da je veliki broj ljudi pesimističan, ali da ove aktivnosti unutar Predstavničkog doma PSBiH ohrabruju. Nakon što je Predstavnički dom završio sve svoje obaveze, Bećirović je javno pozvao Dom naroda PSBiH da završi svoj dio obaveza u popunjavanju bh. delegacija, kao i Predsjedništvo BiH da izvrši svoj dio obaveza u pogledu imenovanja predstavnika BiH u dvije komisije i dva komiteta Vijeća Evrope, posebno u Venecijanskoj komisiji.
On je nadalje istakao da je ovaj uspjeh prepoznat u Vijeću Evrope i da je BiH u najkraćem roku vraćena u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope, koja je jedan od najvažnijih organa Vijeća Evrope. Bećirović je zaključio da smatra da je BiH mjesto u Vijeću Evrope, najstarijoj evropskoj organizaciji sa 47 članica i glavnom filteru na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Budući da je Predstavnički dom formiran sa debelim zakašnjenjem, 20. maja, predložili ste da poslanici ne idu na godišnji odmor?
To je bilo malo pogrešno interpretirano u medijima, kao da sam ja zabranio godišnji odmor i slično. Radi se o tome da sam iznio prijedlog prema kojem bi poslanici imali skraćeni godišnji odmor u augustu ukoliko ne bismo završili nagomilani posao i obaveze u junu i julu. Međutim, o tom prijedlogu se, ako bude potrebe za tim, treba izjasniti kolegij Parlamentarne skupštine BiH.
Posla dakle ima puno, bez obzira što ste u rekordnom roku riješili neke stvari. A, razlog je kašnjenje u formiranju vlasti na državnom nivou. Koliko je realno očekivati donošenje zakona kojim bi stranke pobjednice na izborima bile obavezane da formiraju vlast u razumnom roku, recimo šest mjeseci, a ukoliko to ne ispune, da im se oduzme pravo da je formiraju?
Postojeći zakoni ne ometaju efikasnost u formiranju vlasti. Problem je u tome što postoje dva bloka od kojih je jedan proevropski orijentisan, dok je drugi blok orijentisan ka raspodjeli funkcija. Stoga bi trebalo razmisliti o određenim regulativama kojima bi se spriječilo nerazumno otezanje u formiranju vlasti.
Poslanici u državnom parlamentu imaju u prosjeku mjesečna primanja 5.000 KM. Taj novac poslanici dobijaju, dakako, od države, ali među njima ima onih koji istu tu državu negiraju, ili čak rade protiv nje. Kako tome stati ukraj?
Naglasio bih prvo da ova primanja nisu primjerena ekonomskoj situaciji u BiH, te će Predstavnički dom u narednom mandatu nastojati da unese socijalnu pravdu u državi i u tom pogledu. Također, ne treba tu generalizovati sve poslanike, jer među njima ima i onih koji se, naprimjer, odriču svojih paušala ili primanja. Međutim, tačno je da među njima ima i onih koji ne poštuju Dejtonski sporazum i Ustav BiH, te tom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju. Tu također treba i visoki predstavnik Valentin Inzko raditi svoj dio posla, budući da poštivanje Dejtonskog sporazuma nije briga samo domaćih političara, već i međunarodne zajednice.
Svjedoci smo i negiranja genocida u Srebrenici, čak i s vrha RS-a, vi ste još kao zastupnik u Predstavničkom domu inicirali donošenje rezolucije o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH, s ciljem izgradnje trajnog mira?
Smatrao sam da je nužno da Parlament zauzme takav stav nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici, ali i da se 15 godina nakon Dejtonskog sporazuma jasno očituje i u vezi s ratnim zločinima. Riječ je bila o dokumentu koji ne pravi razliku među žrtvama zločina, međutim, prijedlog nije naišao na dovoljnu podršku i rezolucija nije usvojena. Ja hoću da vjerujem da ćemo stvoriti pozitivnu klimu i za rješavanje tog i ostalih pitanja koja su veoma bitna za budućnost BiH. Ipak, u ovom prvom periodu ćemo nastojati rješavati stvari koje su nesporne i nisu "osjetljive", a također su hitno potrebne BiH.
Također, nije prošao ni prijedlog zakona o državnim praznicima, još uvijek nemamo tekst za državnu himnu...?
Moj prijedlog zakona o praznicima BiH također nije usvojen u Predstavničkom domu, zahvaljujući entitetskom glasanju. Međutim, treba znati da bez obzira na to, postoji Zakon o praznicima RBiH iz 1995. koji je na snazi sve dok se ne promijeni. Prema tom Zakonu, državni praznici su i 25. novembar - Dan državnosti BiH, i 1. mart - Dan nezavisnosti BiH. U svom prijedlogu zakona ja sam dodao još neke praznike, međutim, eto, to nije prošlo. U RS-u i dalje ne poštuju navedena dva državna praznika, kršeći time državni Zakon iz 1995, koji je na snazi. Isto tako, nema nikakvog razloga da himna BiH nema tekst, jer je i Dejtonskim sporazumom zagarantirano da je BiH država koja mora imati sva državna obilježja. No, tekst za himnu također nije usvojen zbog entitetskog glasanja. To su pitanja na kojima treba raditi i ja vjerujem da ćemo u budućnosti naći rješenja.
Situacija je sad takva da sve više političara iz manjeg entiteta papagajski ponavlja da je "RS prioritet, a BiH dok mora", kako u takvoj klimi praviti pomake?
Političari iz RS-a moraju biti svjesni da je put BiH ka NATO-u i EU integracijama dobar za sve narode i sve građane BiH, te da blokadama čine štetu i svom narodu. Ja očekujem da ćemo i u RS-u imati partnere za stvaranje pozitivnog ambijenta i, naprimjer, privlačenje stranih investicija, kako bismo i s pozicije državnog parlamenta dali doprinos u rješavanju životnih pitanja, a da će u isto vrijeme prestati i blokade zbog kojih državna pitanja stoje u mjestu.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
