Stiže sezona krpelja: U posljednjih šest godina 26 zaraženih lajmskom bolešću u FBiH
Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza.
Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala.
Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi...
Za uklanjanje krpelja posjetite najbližu ambulantu
Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način.
Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja.
"Nema potrebe za dramom i panikom, niti da se obilaze bolnica i klinički centar ili hitna pomoć. Dovoljno je da odete do najbliže ambulante, gdje će krpelj biti odstranjen pincetom. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima", pojašnjava prim. dr. Sena Softić-Taljanović, direktorica Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo.
Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest
Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis) i ona se sporadično registrira i na području FBiH, potvrdila je za Klix.ba glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija.
Od 2009. do 2014. godine na teritoriji FBiH registrovano je ukupno 26 slučajeva oboljelih od lajmske bolesti, čiji su uzročnici bili zaraženi krpelji. Najviše registrovanih ovakvih slučajeva bilo je u 2013. godini (11 oboljelih). Godine 2009, 2011. i 2012. registrovana su po dva oboljela, 2010. zaraženih lajmovom bolešću je bilo troje, dok je u 2014. godini zabilježeno šest slučajeva zaraze ovom bolešću.
Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.
Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.
Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.
U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.
