Šteta objasnio rezultate mjerenja ispušnih plinova iz vozila i šta će značiti formiranje tri posebne zone

Mjerenja su provedena kao podprojekat "Podrška Bosni i Hercegovini u poboljšanju kvaliteta zraka i upravljanju zrakom (IMPAQ)", koji je finansirala Švedska agencija za međunarodnu saradnju u razvoju (SIDA) i administrirala ga je Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA). Izvršni partneri na ovom podprojektu bili su Švedski institut za istraživanje okoliša (IVL) i španska kompanija Opus Remote Sensing.

Uz pomoć Švedske

U Sarajevu savremenim metodama mjereno koliko saobraćaj zagađuje zrak

Studiju je provela španska kompanija s više od 60 godina iskustva i koja posluje u više od 40 država IDOM. Inače, riječ je o kompaniji koja se bavi konsaltingom, inženjeringom i arhitekturom. Upravo je ova kompanija izvršila i sama mjerenja, a ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta (SDP) je u razgovoru za Klix.ba obrazložio o kakvim mjerenjima i o kakvoj studiji je riječ.

Mjerenje ispušnih plinova

Šteta je ukazao da su mjerenja urađena kako bi se utvrdila stvarna emisija čestica prašine (PM), dušikovih oksida (NOx), ugljikovodika (HC) i ugljenmonoksida (CO), i to u okviru intenzivne studije emisija u ljeto 2022., u okviru jednogodišnje test kampanje u cijeloj Evropi. Prema njegovim riječima, mjerenjima je u Sarajevu zabilježeno 25.000 prolaza vozila - putničkih i lakih teretnih, autobusa, kamiona te motocikala.

Pitali smo ga zašto su mjerenja bila baš u ulicama Alipašina prema skretanju za Betaniju, Kurta Šorka prije Stupske petlje, Hamdije Ćemerlića kod nadvožnjaka i Alije Kučukalića kod pijace.

"Te su lokacije izabrane zbog nagiba jer pri kretanju vozila izlazi najviše ispušnih plinova, zbog različitosti vozila koja saobraćaju tim ulicama, jer je riječ o ulazima/izlazima iz Kantona te zbog toga što imaju najveći prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS)", odgovorio je Šteta.

Naglasio je da je ovim mjerenjem utvrđeno ono što je utvrđeno istim mjerenjima u drugim dijelovima Evrope, a to je da se povećanjem Evropske ekološke norme za motorna vozila (Euro) u Sarajevu značajno smanjila emisija PM-a iz svih tipova vozila. No, ukazao je da emisija NOx-a smanjena za 50 posto, uprkos povećanju Euro standarda.

Osim navedenog, ustanovljeno je i sljedeće:

- Obilježja emisije iz vozila u bh. glavnom gradu su drugačija od obilježja emisija vozila, posebno benzinskih, u gradovima Evropske unije. Naime, benzinska vozila do Euro 5 norme u Sarajevu su emitovala više PM-a, NOx-a, HC-a i CO, u poređenju s benzinskim vozilima do Euro 5 norme u gradovima EU. Shodno tome, nameće se pitanje da li se u Sarajevu koristi gorivo lošijeg kvaliteta, s većim sadržajem sumpora koji toksično djeluje na trofazni katalizator;

- Dizel vozila Euro 3, 4 i 5 norme emituju 74 posto od ukupne emisije NOx-a, odnosno iz putničkih automobila je 63 posto od ukupne emisije NOx-a;

- Dizel vozila Euro 3 i 4 norme emituju 74 posto od ukupne količine PM-a u saobraćaju, a za napomenuti je da je njihov udio u mjerenju bio 40 posto, u odnosu na ostala vozila.

Formiranje posebnih zona

Ministar Šteta se ranije ove sedmice sastao sa španskom ambasadoricom u Bosni i Hercegovini Marijom Molinom Alvarez Toledo te su tom prilikom razgovarali o unapređenju saobraćaja u Kantonu Sarajevo. Konkretnije, razgovarali su i o studiji kojom je predloženo formiranje tri gradske zone sa smanjenim emisijama plinova iz vozila. Sagovornik Klix.ba je obrazložio kakve su to zone.

"Predviđeno je uspostavljanje tri obima zone smanjenih emisija u najužem gradskom jezgru, uz tačno predložene vrste zabrana - zabrana ulaska vozila s pojedinim Euro normama u određenu zonu, ulazak u zonu uz posebna odobrenja, ulazak u zonu uz naplatu, poštivanje uslova ulaska vozila mještana, davanje sigurne alternative saobraćanja oko granice zona te automatske detekcije vozila preko kamera na ulazima u zonu i slanjem na centralizovani sistem kažnjavanja", istakao je.

U nastavku se osvrnuo na to koje bi to tri zone trebale biti. Riječ je o sljedećim zonama, vidljivim na mapi u tekstu:

- Zona A predstavlja centar grada s turističkim i komercijalnim djelatnostima. Ovo područje ima najviši nivo zabrane i zbog velike saobraćajne gužve;

- Zona B predstavlja jug grada, kojeg karakterizira područje u blizini centra grada, gdje su istovremeno javni subjekti, komercijalne djelatnosti i stambene zgrade;

- Zona C predstavlja sjever grada. Urbana topologija u sjevernom dijelu je pretežno stambena zona koju karakteriziraju uske ulice s padinama. Ovo područje je u blizini trgovačke ulice u centru grada i sjedišta više javnih subjekata.

Šteta je ukazao da će biti planirane alternativne saobraćajnice, kako bi vozila prometovala bez ulaska u neku od zona. Podsjetio je da će se ovo pitanje razmatrati urbanističkim planiranjem, i to na način da se izbjegava presijecanje postojećih ili budućih glavnih cesta. Dodatno je objasnio šta će to značiti:

- Izbjegavat će se nepravilni i suženi putevi, odnosno omogućavati sigurni putevi;

- Pristup zoni će biti prilagođen korisnicima;

- Stanovnici čije je mjesto stanovanja registrovano unutar područja zone, odnosno koji su vlasnici garaže ili parking mjesta unutar zone će imati posebne uslove;

- Osobe s invaliditetom, kao vozač ili putnik u vozilu koji je nositelj invalidske kartice, također će imati posebne uslove;

- S obzirom na to da je Sarajevo turistički grad, veliki je broj turista koji svojim automobilom mogu pristupiti hotelima koji se nalaze unutar zone, pa će im trebati posebna dozvola. Prijedlog je da bi hoteli trebali osigurati privremenu dozvolu za vozila svojih gostiju na ograničen vremenski period;

- Komercijalna vozila će morati ispuniti posebne uslove, pa će tako odobrene logističke aktivnosti unutar zone biti ograničene u smislu njihovog trajanja i perioda;

- Vozila s privremenim odobrenjem za izvođenje radova unutar zone niske emisije će ulaziti u zonu pod posebnim uslovima. U skladu sa zakonom ,izuzeta će biti vozila hitnih službi, taksiji i vozila javnih ustanova.

Kada bi zone trebale zaživjeti

Također smo Štetu pitali kada bi spomenute zone trebale zaživjeti.

"Funkcionalno uspostavljanje zona zahtijeva stvaranje zakonodavnog okvira i tehničkih kapaciteta kojima će se omogućiti njihova primjena i održivost. U tom smislu uložit ćemo sve napore za izmjenu zakonskih okvira i unaprijediti podzakonske akte koji su u našoj nadležnosti i uputiti dalje prema svim ostalim nivoima kako bismo za početak implementacije mogli biti spremni u periodu 2026 - 2028.", naglasio je.

Upitan da li smatra da će se na ovaj način poboljšati kvalitet života u Sarajevu, odgovorio je da je većina evropskih gradova uvela ovakve i slične zone. Mišljenja je da će se ovakvim sistemima uveliko unaprijediti kvalitet i standard života jer se time neće samo smanjiti emisija štetnih plinova, već i smanjiti buka te u konačnici smanjiti broj vozila, čime će se u potpunosti staviti fokus na ekološki javni prijevoz, prije svega tramvajski.