Ona je na konferenciji za medije u Sarajevu povodom završetka sjednice Komisije istaknula da se u izvještaju koordinatora za taj projekt Dubravka Lovrenovića i Mirele Mulalić-Handan navode samo datumi održavanja sastanaka predstavnika četiri zemlje učesnice u projektu - BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te da Komisija nikada nije imala kompletan uvid u nominacioni fajl.
"Od početka rada na ovom dokumentu nemam informacije o njemu. Ne znam kako on izgleda ni kakav mu je sadržaj", kazala je ona.
Komentirajući postavljanje spomenika papi Ivanu Pavlu II ispred sarajevske Katedrale, Hadžimuhamedović navodi da je Komisija na prethodnoj sjednici razmatrala rješenje kojim je predviđeno rušenje dijela stepeništa ispred Katedrale kako bi bio postavljen podest za spomenik.
"Tada je zaključeno da nije dozvoljeno mijenjanje izgleda nacionalnog spomenika, te da nova umjetnička djela koja su izraz potrebe vlasnika objekta, a nisu u suprotnosti sa značenjem Katedrale, mogu biti inkorporirana sa spomenikom", navela je ona, pojašnjavajući da je novim rješenjem predviđeno rušenje samo malog dijela stepeništa gdje će biti postavljen spomenik.
Komisija je na ovoj sjednici 12 dobara proglasila nacionalnim spomenicima BiH, dok su tri uvrštena na Listu ugroženih spomenika BiH. Riječ je o nekropoli sa stećcima Bijača, općina Ljubuški, historijsko-gradskom području Počitelj, općina Čapljina i historijskoj građevini Kuća srebreničkog kadije hadži Husejna ef. Đozića (današnja Dervišagića kuća) u mahali Crvena rijeka, općina Srebrenica.
Hadžimuhamedović podvlači da su stećci nekropole Bijača nedavnim intervencijama uz upotrebu agresivnih hemijskih sredstava izbijeljeni i ugroženi, a sumnja se da je prodirući u tlo moguće i uništenje svih organskih ostataka ispod stećaka.
Kada je riječ o Počitelju, Komisija je nakon uvida zaključila da je ovo područje u stanju opasnosti. Regulacionim planom čija je izrada u toku, predviđena su nekompletna i nekvalitetna rješenja koja ostavljaju mogućnost za proizvoljne intervencije.
"Počitelj je ugrožen da sav njegov život i puls bude isisan iz historijske jezgre i da se pretvori u mrtvi broš u službi novih hotela i naselja koja su podignuta iznad njega. Radovi koji se vrše na zidovima i kuli izvode se bez prethodno pribavljenog zakonskog odobrenja. Ti radovi koji se finansiraju iz budžeta Federacije BiH, doveli su ovu cjelinu u stanje ugroženosti", kazala je ona, te dodala da također rješenje mosta na koridoru Vc predviđa da on prolazi kroz zonu zaštićene historijske cjeline, i zbog toga je nezakonito.
Istaknula je da je treći ugroženi spomenik - kuća Hadži Husejna ef. Đozića usljed nebrige, dotrajalosti i napuštenosti, u potpunosti urušena. Naglašava da se njeno stanje svakog časa mijenja, jer je izgrađena od drveta i ćerpića, na šta veliki uticaj ima vlaga.
Komisija je proglasila 12 dobara nacionalnim spomenikom BiH - Mural Zuke Džumhura, općina Konjic (FBiH), arheološki lokaliteti Crkvina u Makljenovcu, općina Doboj (RS) i Zidine, Gornja Skakava (Brčko Distrikt BiH), kulturni pejzaž Dolovi-Poljice, općina Konjic (FBiH), pokretno dobro Umjetnička zbirka Damirke i Envera Mulabdića u Bihaću (FBiH), te historijsko područje Nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Crljanke u Putojevićima, općina Foča (RS).
Tu su i historijske građevine Palata banskog dvora u Banjoj Luci (RS), Zgrada Slavije u Sarajevu, općina Centar (FBiH), Dom društva Gajret u Sarajevu, općina Centar (FBiH) i Kuća srebreničkog kadije hadži Husejna ef. Đozića, općina Srebrenica (RS), mjesto i ostaci historijske građevine Most na rijeci Zeleni Jadar u Slapovićima, općina Srebrenica (RS), historijska građevina, te graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom i nadgrobnim spomenicima u Gabeli, općina Čapljina (FBiH).
Donesena je i jedna negativna odluka kojom se utvrđuje da Konatorska ćuprija, općina Travnik, ne ispunjava kriterije za proglašenje nacionalnim spomenikom.
