{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stav ombudsmena: Predsjedništvo BiH ne smije kriti imena 159 vanjskih saradnika

4.10.2018. u 20:24
18
13
Stav ombudsmena: Predsjedništvo BiH ne smije kriti imena 159 vanjskih saradnika
18
Stav ombudsmena: Predsjedništvo BiH ne smije kriti imena 159 vanjskih saradnika
Foto: N. G./Klix.ba
Nakon što je Predsjedništvo BiH odbilo dostaviti portalu Klix.ba imena i prezimena 159 osoba koje su u mandatu Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića bile angažovane na osnovu ugovora o djelu oglasila se i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH iz koje su jasno poručili kako ove informacije ni u kojem slučaju ne mogu biti uskraćene javnosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH tražili smo komentar u povodu odluke Predsjedništva BiH da ne dostavi portalu Klix.ba informacije o imenima i prezimenima osoba koje su u proteklom periodu angažovane na osnovu ugovora o djelu te njihovim plaćama i objašnjenjem svrhe angažovanja.

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH navodi da je pravo na slobodu izražavanja utvrđeno članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama te da sloboda pristupa informacijama predstavlja dio prava na slobodno izražavanje.

"Pravo na pristup informacijama predstavlja ključni mehanizam za osiguravanje odgovornog rada javnih organa, efikasnog ostvarivanja javnih zadataka, efikasnog upravljanja javnim sredstvima, iskorjenjivanje korupcije, kao i uključivanje građana i pravnih osoba u procese odlučivanja", navode ombudsmeni.

Obaveza javnog organa



Ističu kako je osnovna svrha i cilj Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH da se svakoj fizičkoj i pravnoj osobi omogući pristup informacijama te da obaveza svakog javnog organa jeste da saopći informacije koje su u njegovom posjedu, a pravo na pristup informacijama može biti ograničeno samo na način i pod uslovima propisanim odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.

"Nadležni organi obavezni su poduzeti sve potrebne radnje u cilju saopćavanja traženih informacija koje su u posjedu nadležnog javnog organa. Za razliku od koncepta prava na pristup informacijama u BiH, u zemljama regiona i zemljama Evropske unije ova oblast počiva na institutu proaktivnog objavljivanja informacija i nameće obavezu javnih organa da samoinicijativno objavljuju određene kategorije informacija na službenim internet stranicama. Kod ovakvog pristupa, osnovni cilj jeste efikasnije, brže i transparentnije dolaženje do informacija od javnog značaja, bez podnošenja zahtjeva za pristup informacijama i dodatnog izlaganja utrošku vremena i ljudskih resursa za sačinjavanje rješenja i vođenje postupka po zahtjevu", kazali su nam iz Institucije ombudsmena za ljudska prava.

Javnost ima pravo znati



Ističu da je ovakav koncept od posebnog značaja kada je riječ o trošenju budžetskih sredstava od javnih organa. Ombudsmeni dalje navode kako pravo javnosti da zna na koji način i u koju svrhu se troše javna sredstva uvijek ima prevagu nad privatnim interesom i eventualnim ograničenjima koja propisuje sam Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH.

"Kada se radi o različitim ugovorima koje javni organi sklapaju s pravnim ili fizičkim osobama, važno je istaći da su isti podložni preispitivanju javnosti. Činjenica jeste da ugovori sadrže određene lične informacije (JMBG, adresa stanovanja, datum rođenja, broj lične karte, kontakt podaci i slično) i da objavljivanje navedenih podataka javni organ treba ograničiti, zbog zaštite ličnih podataka", navode ombudsmeni.

Međutim, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH posebno ističe da podaci iz ugovora, kao što su ime i prezime osobe s kojom je ugovor sklopljen, cijena, vrsta posla za koji je ugovor zaključen, na koji period je isti zaključen, "ni u kojem slučaju ne mogu biti uskraćeni javnosti".

Predsjedništvo zaboravilo da imena i prezimena ne mogu biti tajna



"Dakle, kada prilikom odlučivanja javni organ ocijeni da određena informacija predstavlja ili može predstavljati izuzetak od saopćavanja, dužni su provesti test javnog interesa i ocijeniti da li u konkretnom slučaju preovladava javni interes i da li se informacija može saopćiti djelimično ili u cijelosti i obrazložiti procjenu sadržine na osnovu koje se donosi odluka po konkretnom zahtjevu", zaključili su iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Podsjećamo, informativni portal Klix.ba tražio je od Predsjedništva BiH dostavljanje infomacija o svim osobama koje su u aktuelnom mandatu bile angažovane u kabinetima članova Predsjedništva BiH na osnovu ugovora o djelu, zatim podatke o dužini trajanja ugovora za svaku osobu pojedinačno, kao i opis poslova zbog kojih je nužno bilo angažovati osobe na osnovu ugovora o djelu. Riječ je o 159 osoba koje su u Predsjedništvu BiH bile angažovane od početka 2015. godine do kraja 2017. godine i za čije je naknade iz džepova građana BiH isplaćeno ukupno 608.907 KM.

Sekretarijat Predsjedništva BiH donio je rješenje kojim je u cijelosti odbijen zahtjev pod izgovorom da tražene informacije, koje se odnose na vanjske saradnike i savjetnike, uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećih osoba, odnosno da bi se dostavljanjem tih informacija prekršio Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

Predsjedništvo BiH očito je zaboravilo ili se pravi neupućenim u činjenicu da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u nekoliko navrata isticala kako imena i prezimena uposlenika u javnim subjektima ne smiju biti tajna i da organi odbijanjem dostavljanja takvih informacija zapravo zloupotrebljavaju Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: