U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma i da nastavlja sa povećanjem svojih kapaciteta u toj borbi kroz 2019. godinu.
U prethodnoj godini BiH ne bilježi nijedan poznat slučaj pokušaja odlaska na strana ratišta, a uprkos tome što ima desetine svojih državljana koji se nalaze na ratištima u Iraku, Siriji i Ukrajini, BiH nastavlja da se suočava s onima koji su se vratili u državu.
"Oni nastavljaju biti poželjan partner u repatrijaciji stranih terorističkih boraca, a Predsjedništvo BiH je u novembru 2019. godine donijelo odluku o vraćanju određenih porodica među kojima su 17 žena i djece i sedam boraca. Oni su se vratili u decembru iste godine", stoji u izvještaju.
Poseban problem predstavlja slaba strategija Ministarstva sigurnosti, kazali su objasnivši da se to pokazalo prilikom vraćanja bh. državljana sa stranih ratišta.
Bh. pravosuđe je vrlo kooperativno na ovom polju, tvrde oni i kažu kako su blage kazne postavljale određeni izazov ali da su nedavne presude pokazale da neke sudije prepoznaju potrebu za strožijim kaznama.
"BiH nije napravila značajne promjene kada su pitanju zakoni. Iako je Parlament u maju 2018. godine predložio izmjene i dopune Krivičnog zakona kako bi ih uskladio sa smjernicama EU međutim opšti izbori u oktobru 2018. godine i sporost formiranja vlasti odgodili su taj napredak", navodi se.
Radna grupa koju vodi Tužilaštvo se tokom 2019. godine češće sastajala, ali saradnja na provođenju zakona na nekom višem nivou pati zbog ličnih odnosa i međuinstitucionalnih sukoba, pored toga problem je i kompleksna struktura vlasti u BiH.
U 2019. godini nije prijavljen nijedan teroristički incident u BiH.
"Napravljen je mali pomak na rehabilitaciji i deradikalizaciji, a različite grupe civilnog društva, Međureligijsko vijeće i individualni vjerski lideri su uložili značajan trud kako bi spriječili terorističku radikalizaciju i regrutovanje. Ekstremističke ideologije i regionalne nacionalističke grupe su potencijalni izvor terorizma u BiH", poručio je State Department.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je vodeća agencija u borbi protiv terorizma, međutim "sa oko 25 službenika koji rade na ovom problemu efektivnost im je ograničena, a ne postoji politička volja da se poveća broj članova ove antiterorističke jedinice", navodi se.
Predsjedništvo BiH se također nije pomjerilo kada je u pitanju odobravanje prijedloga podrške API/PNR koji je dio zajedničkog rukovođenja granicama. Granična policija BiH pak je napravila određeni pomak kada je u pitanju sigurnost granica, nastavili su sa implementacijom novijih tehnologija na ključnim tačkama ulaska.
Kao dobar primjer borbe protiv terorizma navode presude Maksimu Božiću i Edinu Hastoru na šest i tri godine zbog planiranja terorističkog djelovanja. Također su počeli procesuirati državljane koji su se priključivali stranim paravojnim organizacijama.
Kompletan izvještaj pročitajte ovdje.