Predsjednica Helsinškog komiteta Vera Jovanović istakla je da je ova organizacija posebno zabrinuta kada su u pitanju prava nacionalnih manjina te diskriminacije, koje se ogledaju u svakom segmentu života.
"Unapređenje ljudskih prava moralo bi biti usmjereno ka zadovoljavanju interesa i ostvarivanju prava građana poput ekonomskog prosperiteta, višeg životnog standarda, ali i osnaženja demokratije i poboljšanja ljudskih prava. Polazeći od tih ciljeva, jasno je da je 2010. bila godina blokada i nazadovanja", istakla je Jovanović.
Helsinški komitet zabrinut je i kada su u pitanju mediji, koji su, istaknuto je u Izvještaju, fragmentirani po istom principu po kojem je fragmentirana politička scena u zemlji.
"Pojedini mediji stavili su se u funkciju političkih opcija, a njihova funkcija svela se tek na zaštitu nacionalnih interesa", kazala je Jovanović.
Funkcioniranje sudske i izvršne vlasti pokazuje da je diskriminacija prisutna i u ovim oblastima. Izvor diskriminacije je prvenstveno u činjenici da u BiH postoje četiri pravna sistema, isto toliko krivičnih zakona kao i zakona o krivičnom postupku.
"Neusklađena legislativa neminovo dovodi do nejednakog tretmana građana", pojasnila je Jovanović.
Helsinški komitet je u okviru Izvještaja kreirao i 14 preporuka koje će biti dostavljene svim nivoima vlasti u BiH.
Preporuke se odnose na hitno formiranje vlasti, izmjene Ustava BiH, usaglašavanje zakona iz oblasti socijalne zaštite itd.
