Stanje Partizanskog spomenika u Mostaru najbolji je pokazatelj odnosa prema tom vremenu

Prof.dr. Tomislav Išek kazao je kako se danas čak i ne zna broj spomenika iz tog perioda u našoj zemlji.

"Prije agresije se znao broj tih spomenika i on je u svim vidovima spomeničke baštine iznosio oko 2.700. Mostar, koji je dao velike žrtve u Drugom svjetskom ratu, odao im je jedan veličanstven pomen, zahvaljujući njegovom autoru, neimaru i graditelju Bogdanu Bogdanoviću. Stanje Partizanskog spomenika danas je paradigma odnosa prema spomeničkoj baštini iz NOB-a u oba naša entiteta. Ono je daleko od zadovoljavajućeg", kazao je profesor Išek.

Išek je naveo i primjer spomenika na Vracama, koji je isto impozantan spomenik poginulima, posebno Jevrejima.

"Stanje spomeničke baštine u BiH kao memorije sjećanja nimalo nije zavidno, ali stanje duhova ne ide u prilog željama da se njima vrati dostojno poštovanje. Bez obzira na loše stanje danas, ja sam optimista da će doći trenutak kad će stanje ovih spomenika doći na svoje, da neće biti paradoksa kao što je ovaj u Mostaru. Paradoksalno je da je najveličanstveniji spomenik iz tog perioda u tako tužnom stanju", kazao je Tomislav Išek.

Senada Demirović Habibija govorila je o slici jednog grada u kontekstu kulture sjećanja. Kazala je kako se često ljudi vežu sa sjećanjima jer imaju potrebu vezivanja za mjesta. Naglašena je važnost kvalitete kod obnove spomenika, te populariziranju tih zanimanja kod mladih.