Hag
0

Stanišić i Župljanin traže odbacivanje zahtjeva tužioca

FENA
Nekadašnji načelnik službe sigurnosti u Banjoj Luci i bivši savjetnik predsjednika Republike Srpske Stojan Župljanin i ratni ministar policije Mićo Stanišić zatražili su od sudskog vijeća Haškog tribunala (ICTY) da odbaci zahtjev Tužilaštva da se u dokazni materijal u njihovom slučaju naknadno ubace ratni dnevnici Ratka Mladića.

Oni su u zajedničkom odgovoru na zahtjev Tužilaštva naveli kako bi on trebalo da bude odbačen zato što ne zadovoljava osnovne uvjete na temelju kojih se odobrava takav zahtjev - da to bude u interesu pravde, da ne bude u korist tužilaštva, niti da ugrozi pravo optuženih na pravedno i ekspeditivno suđenje, kaže se u saopćenju Tribunala dostavljenom medijima u srijedu.

Branioci Stanišića i Župljanina navode da navodni ratni dnevnici Ratka Mlaića, 16 svezaka, nemaju izravne veze s optuženima ni vremenski ni geografski.

Dok su Stanišić i Župljanin optuženi za događaje koji su se zbili u razdoblju od 1. aprila 1992. do 31. decembra 1992. godine, u određenim općinama BiH, Mladićevi dnevnici obuhvaćaju zbivanja od 29. juna 1991. do 28. novembra 1996. godine, ističe su odgovoru optuženih.

Tužilaštvo, međutim, nije izdvojilo iz tih dnevnika eventualne dijelove koji bi bili povezani s optužbama Stanišića i Župljanina, niti je u mogućnosti tvrditi da oni donose ključna saznanja vezana za optužene, što priznaje i samo Tužilaštvo u svom zahtjevu, nego tako opsežan dokaz želi da u cjelini priključi već preobilnim dokazima.

Time se nanosi šteta optuženima jer se produžava suđenje koje ionako kasni nekoliko mjeseci u odnosu na planirano, a i novčano iscrpljuje odbranu optuženih koji dodatno moraju proučavati dokazni materijal, navode branioci u svom odgovoru.

Povrh svega autentičnost ovih dnevnika nije dokazana. Ona se temelji jedino na izjavi bivšeg načelnika Glavnog stožera Vojske RS-a generala Manojla Milovanovića, koji je rekao da prepoznaje Mladićev rukopis. Tu informaciju je Tužilaštvo, po advokatima odbrane, objavilo suviše kasno, iako je za to znalo mjesecima, najkasnije od 29. marta ove godine.

Ukoliko bi ti dnevnici, ipak, bili uvršteni u popis od 65 dokaza, odbrana bi sigurno negirala njihovu autentičnost. Odbrana ističe i da to nije prvi put da Tužilaštvo traži izmjenu popisa dokaza. U posljednjih devet mjeseci ono je to uradilo najmanje 15 puta tražeći da se tome popisu doda najmanje 221 dokument i da se s nje izbriše najmanje 109 dokumenata.

To ukazuje na model ponašanja Tužilaštva koji se ponavlja od početka suđenja, što govori o neažurnosti da se unaprijed, na vrijeme, pripreme dokumenti na koje će se pozivati tužilac.

Zbog svega navedenog odbrana moli sudsko vijeće da odbije zahtjev Tužilaštva i da ga ukori jer neprestano propušta pravovremeno obavijestiti optužene o novim dokazima kao što to nalažu pravila suda.

Tužilaštvo ICTY-a je 18. maja uputilo zahtjev da se Mladićevi dnevnici priključe listi od 65 dokaza.

Sudsko vijeće ima diskreciono pravo odobriti takve zahtjeve dokaže li se da su novi dokazi od ključne važnosti za slučaj i da ne ugrožavaju prava optuženih.