Haški tribunal
0

Stanišić i Simatović: Svjedočenje uz najviši nivo zaštite

FENA
Jovica Stanišić i Franko Simatović (Foto: MICT)
Jovica Stanišić i Franko Simatović (Foto: MICT)
U nastavku ponovljenog haškog procesa Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, zaštićeni svjedok optužbe dao je iskaz iza zatvorenih vrata.

Zatvorena sjednica je najviši nivo zaštite identiteta svjedoka pred Međunarodnim sudskim mehanizmom, pravnim nasljednikom Haškog tribunala, koji sudi Stanišiću i Simatoviću.

Javnosti je ostao nedostupan pseudonim pod kojim je svjedok dao iskaz, kao i tema o kojoj je svjedočio, javio je BIRN-Justice Report.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, tužioci su pred Predraspravno vijeće izveli šestoricu svjedoka: RFJ-153, Radoslava Maksića, Johna Wilsona, RFJ-072, Vladu Vukovića i RFJ-066.

Svi su svjedočili o ulozi Stanišića i Simatovića u formiranju, naoružavanju i zapovijedanju srpskim snagama u Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajini, kao i zločinima koje su te formacije počinile nad hrvatskim civilima.

Stanišića, bivšeg čelnika Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije i Simatovića, njegovog pomoćnika, optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarenja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, koji je preminuo u pritvoru Haškog tribunala prije nego što mu je izrečena presuda, a zbog optužbe za ratne zločine.

Na suđenju Stanišiću i Simatoviću, krajem ove nedjelje, nastupit će jednomjesečna ljetna pauza. Simatović je zatražio da, tokom pauze, bude pušten u Srbiju, na privremenu slobodu, dok je Stanišić zatražio da, zbog hronične bolesti, ostane u Beogradu dok tužioci u Haagu ne okončaju izvođenja dokaza protiv njega.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu. Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet u pritvoru.

Poslije prvog suđenja, Stanišić i Simatović su krivice oslobođeni po svih pet tačaka optužnice. Apelaciono vijeće je usvojilo nove žalbe Tužilaštva i poništilo oslobađajuću presudu, naloživši ponovno suđenje.

Stanišić i Simatović su posljednji kojima će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije osuđen za ta zlodjela, javlja BIRN BiH.