|

Stagnacija uzela maha: RS bi 2018. mogla prestići FBiH po broju kilometara autoputa

Stagnacija uzela maha: RS bi 2018. mogla prestići FBiH po broju kilometara autoputa
403
Piše: I. P.
18.9.2017. u 07:55
271
komentara
403

dijeljenja
Stagnacija uzela maha: RS bi 2018. mogla prestići FBiH po broju kilometara autoputa Foto: Arhiv/Klix.ba
Bosna i Hercegovina, odnosno entiteti imaju dva javna preduzeća za gradnju i upravljanje autoputevima - Autoceste FBiH i Autoputevi RS. Prvo spomenuto preduzeće držalo je dugogodišnju prednost po brzini gradnje i broju upotrebljivih kilometara, ali se čini da će manji bh. entitet uskoro preuzeti vodstvo.
Koliko god htjeli vjerovati da je riječ tek o zanimljivom prevratu koji će probuditi neku vrstu veće konkurentnosti, stanje duha u BiH govori suprotno i zapravo svjedoči o neopravdanoj stagnaciji u FBiH koja traje od posljednjih općih izbora. Također, napomenimo da podatke o dužini dionica predstavljamo približno.

RS će uskoro dobiti novih 11 kilometara upotrebljivog autoputa na dionici Banja Luka - Doboj, a do sredine sljedeće godine ta će dionica biti završena sa dodatnih 25 kilometara. Dakle, pred izbore.

Uz postojeći dio autoputa od Doboja do Prnjavora koji je otvoren u septembru prošle godine zaokružit će se ukupnih 72 kilometra moderne saobraćajnice od Banja Luke do Doboja.

Kada taj broj saberemo sa 37 kilometara završenog dijela autoputa Banja Luka - Bosanska Gradiška, možemo zaključiti da će Republika Srpska u 2018. godini raspolagati sa oko 110 kilometara upotrebljivog autoputa (dodajte ili oduzmite kilometar ili dva).

Federacija stagnira



Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju s blizu 90 kilometara autoputa u saobraćaju, a do kraja 2017. godine u upotrebu neće biti pušten ni milimetar nove ceste. Štaviše, u Federaciji Bosne i Hercegovine novi kilometri autoputa nisu pušteni u promet još od oktobra 2014. godine.

Ipak, nije riječ o najdužoj pauzi u otvaranju novih dionica. Ona je zabilježena u periodu između septembra 2009. godine, kada je otvorena poddionica Kakanj – Dobrinja na dužini od 9 km, i maja 2013. godine kada je građanima poklonjena poddionica Lašva – Kakanj u dužini od također 9 km.

Ono što se može nazvati izgovorom za spomenuto mirovanje od tri i po godine jeste postojanje tadašnjeg niza gradilišta u periodu od 2010. do 2013. godine, a time i 2014. u ukupnoj dužini od 56 kilometara. Ti kilometri su danas u upotrebi.

Za vrijeme trenutne pauze, gradilište u Federaciji BiH se svodi na dionicu Svilaj - Odžak (10 km) koja nema smisla bez mosta na Svilaju koji neće biti otvoren do kraja 2018. godine te dijela zeničke zaobilaznice od 8 km koji će u optimističnom scenariju biti puštena u saobraćaj pred kraj 2018. Dakle, pred ili oko izbora.

U prijevodu, trenutna pauza koja će u oktobru 2017. ući u četvrtu godinu nema respektabilan potencijal svojevrsne plodnosti po svom okončanju - RS iza sebe u nekoliko godina ima 72 nova kilometra, dok FBiH u istom periodu ima 18!

Direktori i otvaranje dionica



Prvo svečano otvorenje dionice autoputa A1 desilo se u 2003. godini kada su građani BiH na korištenje dobili 11 kilometara nove ceste između sjevernog ulaza u Sarajevo i Podlugova, a posljednja dionica autoputa puštena je u promet prije gotovo tri godine.

Prvi kilometri zabilježeni su u periodu upravljanja tadašnje Direkcije cesta FBiH:

U promet su pušteni dijelovi dionice Visoko – Sarajevo sjever:

- Podlugovi – Sarajevo sjever , dužina 11 km, puštena u promet 2003.

- Visoko – Podlugovi, dužine 8,5 km, puštena u promet 7/2006.

Period upravljanja tadašnje Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta obilježio je direktor Erdal Trhulj za čijeg su mandata otpočeli radovi na blizu 16 kilometara buduće ceste.

U promet su pušteni dijelovi dionice Kakanj – Visoko:

- poddionica Dobrinje – Visoko, dužina 7,5 km, puštena u promet 12/2007.

- poddionica Kakanj – Dobrinje, dužina 9 km, puštena u promet 9/2009.

Period upravljanja JP Autoceste FBiH koje je osnovano u januaru 2011. godine isprva je obilježio direktor Ensad Karić za čijeg su mandata otpočeli radovi na izgradnji blizu 40 kilometara ceste.

U promet su pušteni dijelovi dionice Zenica Jug – Kakanj, dijelovi dionice Počitelj – Bijača, Sarajevska zaobilaznica i dijelovi dionice Sarajevo zapad – Tarčin:

- poddionica Lašva – Kakanj, dužina 9 km, puštena u promet 5/2013.

- poddionica Zenica jug (Drivuša) – Gorica, dužina 3 km, puštena u promet 8/2014.

- poddionica Gorica – Lašva (tunel 1. Mart), dužina 3,5 km, puštena u promet 8/2014.

- poddionica Kravice – Bijača, dužina 4,1 km, puštena u promet 6/2013.

- poddionica Kravice – Zvirovići, dužina 5 km, puštena u promet 9/2014.

- poddionica Sarajevo sjever – Butila, dužina 5,8 km, puštena u promet 5/2014.

- poddionica Butila – Sarajevo zapad, dužina 3 km, puštena u promet 6/2014.

- poddionica Sarajevo zapad – Lepenica, dužina 10,2 km, puštena u promet 10/2014.

- poddionica Lepenica – Suhodol, dužina 5,5 km, puštena u promet 10/2014.

- poddionica Suhodol – Tarčin, dužina 4,6 km, puštena u promet 10/2014.

Nakon oktobra 2015. godine slijedi trenutni period relativne stagnacije, a na čelu JP Autoceste FBiH nalazili su se Jasmin Bučo (oktobar 2015. – mart 2016.), Đenan Salčin (mart 2016. – novembar 2016.) i do danas Adnan Terzić (novembar 2016.).

Ukoliko se autoput do Svilaja (uključujući i most) i Zenička zaobilaznica završe do kraja 2018. godine, FBiH i RS će imati približno jednaku dužinu upotrebljivog autoputa, mada će manji bh. entitet prevagnuti sa kilometar ili dva. S obzirom na opće izbore koji imaju potencijal zadrmati rukovodstvo Autocesta FBiH, ostaje da se vidi koliko će zdrava utrka među entitetima biti podstrek za novi "napad" na dionice u oba dijela države - jer većini običnih građana ipak nije važno ko ih gradi, sve dok se gradi...
Prijavi grešku


Komentari (271)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...