Nakon što su oba doma Parlamentarne skupštine BiH krajem mjeseca februara usvojila izjavu o evropskom putu BiH, Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, najavio je donošenje hitnog akcionog plana o socio-ekonomskim reformama.
Tim se državna vlada obavezala da će naredni period biti vrijeme promjena, reformi i ekonomskog razvoja.
Već je jasno da će politička strategija novog saziva Vijeća ministara BiH biti usmjerena na privatizaciju, deregulaciju i oštro rezanje javne potrošnje.
Zvizdić je kazao da Evropske integracije zahtijevaju brojne reforme koje nisu jednostavne, te da su neke od njih vrlo teške i bolne jer traže promjenu ustaljenih navika i dosadašnjih obrazaca ponašanja.
"Reforme u konačnici donose velike benefite svim državama. Ulazak u EU ujedno znači i liberalizaciju tržišta, a to će od nas zahtijevati da radimo na povećanju konkurentnosti proizvoda, odnosno da se proizvodi mogu nositi sa prozvodima koji se nalaze na evropskom tržištu. To znači prihvatanje novih standarda i normativa, te ulaganje sredstva u osposobljavanje naših proizvođača“, rekao je Zvizdić.
Koliko nas košta glomazna administracija?
U konačnici, ekonomske reforme trebale bi predstavljati uklanjanje pravila i propisa koji ometaju akumulaciju kapitala, prodaju državnog vlasništva, te radikalnije rezanje javne potrošnje.
Bivši zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Ustamujić smatra da će ekonomske reforme biti bolne, ali i da je potrebno naći adekvatne načine da se one sprovedu.
"Mislim da neko treba početi komunicirati s narodom jer narod razumije dokle smo došli. Svima je jasno da je administracija postala preteška i da će se morati ići u rezove. Tačno je da će to značiti nova otpuštanja i da će možda prouzrokovati određene probleme. Mi nismo funkcionalni koliko bismo morali biti da bismo osigurali reforme. Mislim da je to priča koje su postali svjesni i sami građani koji vjerovatno jedva čekaju da se pokrenu reforme i da sistem prodiše“, smatra Ustamujić.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović smatra da će se reforme najvećim dijelom odnositi na deregulaciju, te rezanje javne potrošnje i podrške javnom sektoru.
"U ovom periodu koji je pred nama te reforme će biti mnogo bolnije za vlasti koje će ih obavljati posebno u određenim segmentima koji neće biti praćeni adekvatnom finansijskom potporom. Visoki slojevi stanovništva u BiH moraju biti na svoj način svjesni da će i oni platiti neku cijenu, ali ne treba se plašiti reformi jer mi i sada imamo katastrofalnu ekonomsku situaciju u BiH. Ne treba zaboraviti da EU ima i pretpristupne fondove koji predstavljaju podršku zemljama. Svako kašnjenje će nas koštati značajno jer reforme će tada biti još bolnije“, kazala je Hadžiahmetović.
Ona dodaje da se, kada je riječ o drugim reformama, one dobrim dijelom tiču usklađivanja našeg zakonodavsta sa zakonodavstom EU, ali jednako tako i standardizaciju domaćih proizvoda.
Dobar dio reformi u ovoj fazi BiH treba učiniti u okviru slobode kretanja, ljudi i kapitala u različitim oblastima od osiguranja, konkurencije, standardizacije, akreditacije i statistike jer to će biti područja u vezi sa kojim će BiH otvarati pregovore sa EU.
"Najveći višak javne potrošnje u BiH rezultat je složene organizacione strukture. Ako bismo pristupili ozbiljnim reformama Ustava, odnosno da prilagodimo unutrašnju strukturu BiH našem putu ka članstvu EU to bi moglo reducirati javnu potrošnju u znatnoj mjeri, a bez značajnijih posljedica u smislu otpuštanja. Neki rezovi, koliko god to izgledalo simbolično, koji su učinjeni u posljednje vrijeme, su značajan korak u redukciji javne potrošnje“, rekla je Hadžiahmetović.
Ima li potrebe za prodajom velikih javnih preduzeća?
Hadžiahmetović smatra da prodaja velikih državnih firmi nije nužna, ali cijeni da je ključna stvar koju moramo uraditi paralelno s reformama podstaći atraktivnosti za strane investitore da bi se kompenzirao eventualni gubitak sredstava u javnom sektoru.
"Ako bi se eventualno i pristupilo nečemu takvom bojim se samo da bi se pristupilo funkciji krpljenja budžetskih rupa odnosno rješavanja ekonomskih i socijalnih problema u smislu gašenja požara. Ako bi i neka istraživanja pokazala kako bi efikasnije bilo da se naprimjer u telekom sektoru pristupi jednom dijelu prodaji, onda mislim da od toga ne treba bježati i praviti problem. Ali ključno pitanje nije da li prodati ili ne, nego na koji način u restruktuiranju vlasničke strukture osigurati da usluge koje budu rezultat takve aktivnosti budu dostupnije, jeftinije i kvalitetnije“, kazala je Hadžiahmetović.
Dodala je da se elektrosektor ne može porediti s telekomunikacijama, te da je potrebno u tom smislu omogućiti da mali proizvođači električne energije budu spojeni u taj mrežni sistem.
"Cijenim da mu nije potrebna značajnija promjena vlasničke strukture jer je već dovoljno otvoren i za privatni sektor. Kada je u pitanju BH Telecom, tu je potrebno napraviti procjenu, ali ključno je napraviti procjenu gdje bi bila upotrijebljena sredstva koja bi se dobila od privatizacije. Ako bi otišlo u potrošnju, odnosno gašenje požara, onda bi taj postupak bio destruktivan“, zaključila je Hadžiahmetović.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
