Šta se priča po sarajevskim kafanama i da li je u FBiH moguća koncentraciona vlada?
Iako su mnogi rekli "ne" i "nikad više" koaliranju s određenim političkim opcijama, realnost je drugačija kada su na stolu određene ponude za federalni nivo vlasti. Mnogi se sada bave računicama jer pod svaku cijenu žele biti vlast i imati određene poluge moći u svojim rukama u naredne četiri godine s obzirom da i uloga opozicije u jednom momentu postane naporna.
Nedavno smo pisali kako u Republici Srpskoj lider SNSD-a Milorad Dodik ima želju za formiranje koncentracione vlade čime bi "poklopio" stranke pod jednu kapu i krenuo u ostvarenje svojih lično-stranačkih i separatističkih ciljeva.
Koncentraciona vlada se uglavnom formira u posebnim situacijama, a sam termin podrazumijeva da sve parlamentarne partije učestvuju u njoj i da se koncentrišu na jedno pitanje.
Kako saznajemo, jedna od mogućih opcija u probosanskom političkom korpusu, je formiranje takve vlade u Federaciji BiH, a alibi bi mogle biti Schmidtove nametnute izmjene Izbornog zakona BiH. Konkretno zbog izmjena koje se odnose na broj delegata iz kantonalnih skupština za Dom naroda FBiH odnosno za formiranje klubova u tom domu parlamenta. Tako bi se ostvarila kontrola u oba doma parlamenta.
To bi značilo da bi SDA, DF Stranka za BiH, NES i Trojka išli zajedno u formiranje federalne vlasti sa strankama koje nose predznak hrvatske predvođene HDZ-om Dragana Čovića. Iako je opozicija najavljivala da će ići na izbacivanje SDA i HDZ-a iz vlade, sada se čini da će to biti veoma teško ostvarivo ili gotovo nemoguće, barem jednog od njih.
Već je jasno da će se politička situacija u ovom bh. entitetu dodatno usložniti kada Centralna izborna komisija i zvanično potvrdi odluku OHR-a o distribuciji delegata Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih u Dom naroda Federacije BiH iz svake od deset kantonalnih skupština.
Prema onome što je objavio portal Istraga.ba, a ukoliko zaista bude i potvrđeno, jasno je da će vladati ogromna disproporcija kada je u pitanju vrijednost glasa u kantonima.
Velika razlika u vrijednosti glasa je posebno izražena kada je u pitanju nacionalna struktura. U prosjeku, 68 hiljada Bošnjaka iz FBiH daje jednog delegata u Dom naroda FBiH, dok 21 hiljada Hrvata iz FBiH daje jednog delegata, a oko 2.300 Srba ima pravo na jednog delegata u Domu naroda, dok devet hiljada ostalih daje također jednog delegata.
