|

Šta se krije iza priče o platformi Osnovna.ba: Laži, pritisci ili nešto treće

Šta se krije iza priče o platformi Osnovna.ba: Laži, pritisci ili nešto treće
29
Piše: Mirza Abaz
26.10.2019. u 12:38
101
komentara
29

dijeljenja
Šta se krije iza priče o platformi Osnovna.ba: Laži, pritisci ili nešto treće Foto: Klix.ba
Kraj septembra u političkom životu glavnog grada BiH ostat će upamćen po skupštinskom sukobu Elmedina Konakovića i Zinete Bogunić. Široj javnosti posebno su bili zanimljivi navodi ministrice obrazovanja Bogunić u vezi s pritiscima o kupovini edukativne platforme Osnovna.ba za koju je bilo planirano, prema njenim riječima, sasvim nepotrebno izdvojiti pola miliona KM.
Naime, na zasjedanju 25. septembra, između ostalog, razmatrala se i ostavka ministrice koju je podnijela sredinom jula zbog toga što nije, kako je navela, mogla svoj posao obavljati savjesno i u skladu s profesionalnim standardima.

Ona je na navedenoj sjednici detaljno obrazložila zašto podnosi ostavku te je uputila brojne kritike na način funkcioniranja Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde, stranke ispred koje je i sama delegirana kao nestranački kandidat na ministarsku poziciju.

Između ostalog, Bogunić je navela kako je Elmedin Konaković na nju, kao predsjednik NiP-a i predsjedavajući Skupštine KS, vršio pritisak da Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS kupi platformu Osnovna.ba za 500.000 KM koja, kako navodi, prema svim procjenama stručnjaka ne vrijedi toliko te je istakla da je moguće koristiti potpuno besplatne alternative.

S druge strane, Konaković negira da je vršio bilo kakav pritisak i naglašava kako je budžetom tačno 700.000 KM planirano za digitalizaciju cjelokupnog kantonalnog obrazovnog sistema za što je ovaj iznos, cijeni on, čak i nedovoljan.

Uprkos podnesenoj ostavci, Zineta Bogunić odlukom većine kantonalnih zastupnika ipak nije smijenjena te i dalje ostaje obnašati funkciju ministrice u vladi premijera Edina Forte, ali još uvijek ostaju visiti u zraku neka otvorena pitanja od prije mjesec čak i nakon nedavno održane tematske sjednice o obrazovanju. Među njima je svakako i pitanje uvjeta kupovine platforme Osnovna.ba ili digitalizacije cjelokupnog obrazovnog sistema.

Konaković: 500.000 KM je planirano za kompletnu digitalizaciju



Kako je rekao Elmedin Konaković za Klix.ba, izdvojeno je 700.000 KM za ukupnu digitalizaciju procesa obrazovanja u KS, a ne samo za nabavku jedne aplikacije ili platforme. Međutim, ističe da bi gro tog novca trebao otići za kupovinu informatičke platforme koja bi odgovorila na zahtjev da se kompletan i akreditovan nastavni plan i program nađe na tom servisu, da svi učenici skupa s roditeljima imaju pristup te da nastavnici pomoću njega mogu ocjenjivati djecu po principu učenja na daljinu.

"Meni je posebno važno da takav akreditovan program učenja na daljinu ponudimo svoj našoj djeci u Republici Srpskoj i dijaspori u kojoj bi se sigurno na hiljade naše djece opredijelilo da po našem nastavnom planu i programu izučava lekcije, odgovora te eventualno, posebno djeca iz RS-a, da imaju priliku položiti ispite koji bi bili priznati prilikom upisa u srednje škole. To je naša vizija i mi to tražimo od nadležnog ministarstva. Ja ne bih više ulazio u personalne odnose s ministricom Bogunić, ona misli ili zna da nam za puno manje novca može isporučiti ovakav projekt. Mi čekamo na to, budno pratimo i apelujemo da se to desi", istakao je Konaković.

On dodaje da je novac za digitalizaciju planiran budžetom, trenutno je mjesec oktobar i govori kako o ovom pitanju nema nijedne poduzete aktivnosti. Ukoliko se proces digitalizacije može provesti na Google for Education, naglašava kako će biti jako sretan, a ako ne uspije podvlači da je Ministarstvo obrazovanja KS izgubilo jednu godinu.

"Ukoliko ministrica Bogunić uspije dokazati da je upravu, neće mi biti teško priznati grešku. Prije svega, odbijam bilo kakve insinuacije o korupciji, uopće ne poznajem momke koji stoje iza platforme Osnovna.ba. Međutim, žao mi ih je pošto je ova platforma nekoliko dana nakon kritika na njen račun ušla na završnom dijelu takmičenja informatičkih projekata na Sarajevo Halal Fairu u organizaciji BBI banke, a koji je ocjenjivalo nekoliko svjetskih stručnjaka, među top četiri projekta. Time su oni potvrdili svoj kvalitet. Ukoliko se sve ovo nama isporuči za manje novca ili za 0 KM, mi ćemo sve pohvale uputiti ministrici Bogunić. U Sarajevu ne možete potrošiti 500.000 KM direktnim pregovaračkim postupkom, mora biti javni poziv. U planu budžeta za ovu godinu, za razliku od onog u rebalansu premijera Adema Zolja, nigdje ne piše Osnovna.ba. Na tom javnom pozivu mogao je pobijediti Microsoft, Oracle ili neka druga kompanija s boljom platformom", dodao je on.

Bogunić: Insistiralo se isključivo na kupovini Osnovna.ba



S druge strane, ministrica Zineta Bogunić kategorično ističe da nije tačno da je s Konakovićem razgovarala o digitalizaciji cjelokupnog obrazovnog sistema u KS, već da se cifra od 500.000 KM planirala preusmjeriti za kupovinu Osnovna.ba.

"Elmedin Konaković je meni doveo dva momka jednu večer i oni su meni na laptopu pokazivali kako izgleda ta platforma i kazali su da ju ne mogu prodati za manje od 500.000 KM. Poslije mjesec, Konaković me pitao šta je s kupovinom te platforme. Zatim me pozvao u svoju kancelariju, doveo je te momke i ponovo smo razgovarali o Osnovna.ba. On je insistirao da ju kupimo. Ja sam rekla da ne mogu ništa kupovati bez javnog poziva. Onda je rekao da ako se već mora ići po javnom pozivu da mu tekst tog istog poziva donesem na pregled. Čim on od mene traži da mu donesem tekst javnog poziva na pregled i čim insistira na kupovini platforme pred momcima koji su njeni kreatori, to je pritisak", pojašnjava ona.

Ministrica govori da stoji iza svojih riječi da se projekt poput trenutnog izdanja Osnovne.ba može dobiti besplatno putem Google for Education, a napominje da postoji i još nekoliko sličnih besplatnih varijanti.

"Ja nisam stručnjak za digitalne platforme, ali se zato uvijek konsultiram sa stručnjacima. Ovo nije samo moj stav, ovo je i stav eksperata. Oni su mi rekli da se ovakva platforma za puno manje novca može napraviti. Jedan nastavnik u sarajevskoj osnovnoj školi napravio je besplatnu platformu za izučavanje matematike. Tu se nalazi sadržaj za djecu s posebnim potrebama, redovan program, sadržaj za naprednu djecu, neke poznate priče iz matematike, materijal za spremanje eksterne mature i sl. To sve za 0 KM. Postoje iste ili slične platforme koje su kreativni profesori napravili i za druge predmete. Ja mislim da bi se ti nastavnici mogli okupiti nakon završetka kurikularne reforme i napraviti jedan sjajan digitalni sadržaj koji mogu koristiti svi učenici u BiH. Mi bismo, naravno, u tom slučaju dodatno finansijski stimulirali nastavnike koji bi održavali te platforme i one koji bi punili sadržaj, ali bi nam se dugoročno isplatilo. U toku je formiranje grupe za izradu digitalnih sadržaja koja će pratiti rad grupe za kurikularnu reformu. To su dva važna procesa koja će se paralelno odvijati. Za punjenje sadržaja treba i grupa recenzenata da bi ti sadržaji bili naučno utemeljeni", govori ministrica Bogunić.

Kada smo ju upitali je li u praksi moguće kompletan nastavni proces, do najsitnijih detalja, digitalizirati, tj. prenijeti na računare i pametne telefone i koliko bi to bilo značajno, ministrica Bogunić je odgovorila da bi u tom slučaju institucija škole izgubila svaki smisao.

"Po svim svjetskim istraživanjima, nastavnik je ključ reforme i nastavnog procesa. Finska je najbolja zemlja za obrazovanje upravo zbog toga što ulaže u svoj nastavni kadar. Dosta ulaže u nastavničke fakultete, fantastično vrši selekciju i tamošnji nastavnici su najbolje plaćeni radnici u društvu. Jednostavno, poklanja im se posebna pažnja i zbog toga su po svim svjetskim istraživanjima najbolji. Dakle, oni ne ulažu u opremu, oni ulažu u čovjeka. Nema uspješnog obrazovanja bez interakcije djeteta i učitelja. Svakako da se treba raditi na usavršavanju, treba ići u korak s vremenom i tehnologijom, ali ako ćemo sve prebaciti na digitalne uređaje onda zatvorimo škole", kategorična je Bogunić.

Ko će održavati i unositi sadržaj nakon kupovine platforme?



Jasmin Velagić, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, jedan je od stručnjaka iz IT oblasti koji smatra da je ključno pitanje šta će biti s platformom Osnovna.ba nakon što ju resorno ministarstvo kupi, tj. da li će 500.000 KM iz budžeta biti izdvojeno samo za kupovinu ili bi to uključivalo i kontinuirano osvježavanje njenog sadržaja u nekom definiranom vremenskom periodu.

"Kada kupite web platformu za potrebe edukacije, njen sadržaj nema neku konačnu formu, tj. potrebno ga je stalno osvježavati i unapređivati. Postavlja se pitanje ko će to održavati? Hoće li to raditi uposlenici Ministarstva obrazovanja KS ili će se iz budžeta KS plaćati dodatno dizajnerima platforme Osnovna.ba njeno održavanje? Ukoliko platite 500.000 KM za platformu i njeno održavanje u narednih deset ili 15 godina, to nije visoka cijena. Međutim, ako kupite platformu za pola miliona KM i ako i dalje njenim kreatorima morate plaćati za njeno održavanje to je nešto sasvim drugo. Za trenutni koncept platforme Osnovna.ba postoji dosta alternativa. Čak postoje ljudi koji kreiraju i vlastite online platfore. Primjerice, u Hrvatskoj postoji Toni Milun koji je sam razvio vlastitu platformu za matematiku i fiziku s ogromnim brojem riješenih zadataka, koji pokrivaju sve nastavne oblasti ovih predmeta za osnovnu i srednju školu", ističe Velagić.

On je rekao i to da je puno jednostavnije da Ministarstvo obrazovanja KS kroz svoja tijela naloži nastavnicima informatike te stručnjacima UTIC-a da razviju svoju platformu, budući da su već plaćeni iz budžeta, tj. već su zaposleni. Kaže da bi onda predmetni nastavnici sami mogli unositi i kreirati sadržaj bez vanjske pomoći, a nastavnici bez nastavne norme iz predmeta Informatika bi kroz ovaj vid aktivnosti mogli dopunjavati nastavnu normu.

"Zašto ne bismo mogli angažirati nastavnike informatike da razviju jednu ovakvu platformu, posebno one koji nemaju nastavnu normu? Ne vidim nužno potrebu da se angažiraju privatne kompanije da nešto poput ovoga naprave. Prema mom mišljenju, ne trebamo trošiti sredstva kada već imamo zaposlene ljude u javnom sektoru koji to mogu kvalitetno uraditi, a kojih se to ujedno i tiče. Mislim da u osnovnim i srednjim školama postoji dosta kvalitetnih IT inženjera i entuzijasta koji bi bili spremni raditi na ovoj platformi, čak i bez bilo kakvih novčanih sredstava kako bi pomogli učenicima u što lakšem savladavanju nastavnog gradiva i unapređenju postojećih znanja. Mi smo na ETF-u razvili vlastitu platformu na kojoj se nalazi sve u vezi ispita, predavanja, materijala, unošenja ocjena i statistika. Imate Moodle kao dobru besplatnu platformu, Google for Education je također dobra opcija. Kada bi se ispočetka pravila jedna platforma poput Osnovna.ba samo s inicijalnim sadržajem, cijena od 500.000 KM bi bila zaista previsoka. Osnovna forma ovakve web platforme za edukaciju se danas razvija veoma brzo i sa značajno manjim troškovima. Ostaje otvoreno pitanje šta uključuje ova platforma za cijenu od 500.000 KM, tj. je li to samo prodaja osnovne verzije bez unesenih sadržaja za nastavne programe i pripadajuće predmete ili to uključuje i njeno kontinuirano održavanje u narednih deset godina", dodaje Velagić.

Iako smo pokušali dobiti odgovore na sva ova pitanja od dvojca iz kompanije Tree D One, u čijem je vlasništvu Osnovna.ba, oni, nažalost, nisu bili spremni da govore javno. Jedan od kreatora ove platforme samo nam je ukratko rekao da je Osnovna.ba bila divan projekt koji je ostao iza njega te da je trenutno poslovno vezan za Ujedinjene Arapske Emirate pošto se nisu uspjeli probiti na bh. tržište.
Prijavi grešku


Komentari (101)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...