Šta je obilježilo političku 2025. godinu: Okršaj države i Dodika, slučaj "Viaduct" i istrage POSKOK-a

U novu 2025. godinu ušli smo s odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom je minimalna plata u ovom entitetu postavljena na 1.000 KM. Ovo je predstavljalo značajan porast ako se uzme u obzir da je minimalna plata u 2024. godini iznosila 619 KM.

Ova odluka je izazvala i kritike dijela poslodavaca koji su se protivili, tvrdeći da će im otežati poslovanje i smanjiti mogućnosti ulaganja, te su tražene fiskalne reforme kojima bi se rasteretila davanja. Sa svoje strane, Vlada FBiH je ukupnu stopu nameta na platu smanjila s 41,5 na 36 posto. Također, poslodavacima je omogućena i refundacija dijela nameta koji su povećani zbog povećanja minimalne plate.

Milorad Dodik

Ipak, najvažnija politička dešavanja bila su vezana za Milorada Dodika koji je nakon višemjesečnog političkog nadmetanja, na kraju se ipak povinovao autoritetu državnih organa, ali put do toga je bio dug i često na ivici incidenta.

Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara donio prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Nakon toga je krenula jedna od najvećih političkih i sigurnosnih kriza nakon Dejtonskog sporazuma. Narodna skupština RS-a je 27. februara usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje VSTV-a, Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e u RS-u. Zbog ovih zakona Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog sumnje na napad na ustavni poredak države.

Kada su Dodik, Višković i Stevandić odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo BiH je izdalo nalog za privođenje, a Sud BiH je odredio jednomjesečni pritvor. Ovo je dovelo do krize gdje je s jedne strane država morala da provede odluke državnih organa, dok se Dodik pouzdao u policijsku zaštitu elitnih jedinica MUP-a RS-a koji mu je ostao vjeran. Ipak, i pored usvajanja zakona, državne institucije su nastavile djelovati u RS-u, a uposlenici iz RS-a su se oglušili na Dodikov poziv da napuste državne i pređu u entitetske institucije.

Do svojevrsnog usijanja je došlo 23. aprila kada su inspektori SIPA-e pokušali da uruče Dodiku nalog u Istočnom Sarajevu, a pripadnici MUP-a RS-a su to spriječili. Na fotografijama su čak viđeni i specijalci MUP-a RS-a s otkočenim puškama.

Dodik se konačno pojavio u Tužilaštvu BiH 4. jula nakon čega je donesena odluka o ukidanju pritvora, a uslijedilo je pojavljivanje i Viškovića i Stevandića u Sudu BiH.

Prvog augusta Apelaciono vijeće je donijelo drugostepenu odluku u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske te je potvrdilo prvostepenu odluku i osudilo ga na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a. Dodik je u konačnici prihvatio i proveo ovu odluku, platio otkup za kazne zatvora, a otišao je i sa pozicije predsjednika RS-a. Također, u sklopu dogovora s američkom administracijom Dodiku i saradnicima su ukinute sankcije dok su oni povukli neustavne zakone, iako su ti zakoni i ranije stavljeni van snage odlukama Ustavnog suda.

Slučaj Viaduct

U proljeće 2025. godine došlo se i do zida u slučaju "Viaduct" i duga od 110 miliona eura koji je po arbitražnom sporu Vlada RS-a imala prema slovenskoj firmi. Kako je garant na međunarodnom planu bila Bosna i Hercegovina, sud u Belgiji je oduzimanjem od BHANSA-e (Agencije za kontrolu zračnog prometa).

Političari i stranke iz Federacije BiH su odbijali da država isplati ovaj novac, dok je opozicija iz RS-a upozoravala da se radi o mogućem izvlačenju novca iz budžeta. Kriza je riješena nakon što je Visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom je isplaćeno iz dobiti Centralne banke BiH koja je trebala biti isplaćena RS-u.

30 godina od genocida u Srebrenici

U Srebrenici i širom svijeta obilježeno je 30 godina od genocida u Srebrenici kojeg su počinili Vojska RS-a, MUP RS-a i paravojne formacije. Na kolektivnoj dženazi ukopano je sedam žrtava: Avdić Senajid (1976), Mujić Hariz (1976), Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).

Na komemoraciji u Srebrenici okupili su se politički lideri i predstavnici vlada iz cijelog svijeta uključujući i José Ramos-Horta, predsjednik Istočnog Timora, Nataša Pirc Musar, predsjednica Slovenije, te Joachim Gauck, bivši predsjednik Njemačke. U Potočare su došli i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, te Abdul Hamid Mohammed Dbeibah, predsjednik Vlade Libije.

Zatim predsjednik Velike narodne skupštine Turske Numan Kurtulmuş, predsjednica Parlamenta Azerbejdžana Sahibe Gafarove, te delegacija saudijskog parlamenta predvođenu ambasadorom.

Prisutni su bili i brojni ministri vanjskih poslova: Mohamed Salem Ould Merzoug iz Mauritanije, Ervin Ibrahimović iz Crne Gore, Caspar Veldkamp iz Nizozemske, Lars Løkke Rasmussen iz Danske, Juraj Blanár iz Slovačke, Maria Malmer Stenergard iz Švedske i Igli Hasani iz Albanije.

U Ujedinjenim nacijama je prvi put u organizaciji ove najbitnije svjetske organizacije organizovano obilježavanje godišnjice genocida nakon što je 2024. godine u Generalnoj skupštini UN-a usvojena rezolucija.

Reformska agenda i put ka EU

Vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele da započnu pregovore o pristupanju s Evropskom unijom, a velike političke prijepore i sporo je išlo i sa usvajanjem Reformske agende koja je trebala omogućiti pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena državama Zapadnog Balkana.

Konačno, nakon mjeseci blokade, 30. septembra je usvojena Reformska agenda na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Evropska komisija službeno je četvrtog decembra odobrila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je potvrđeno da dokument ispunjava ključne uslove za korištenje 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast.

Odobrenje Reformske agende predstavlja važan iskorak u okviru šireg Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog 6 milijardi eura. Ovaj program funkcioniše po principu "investicija uz reforme" i državama regiona treba da omogući brže približavanje jedinstvenom tržištu EU, uz određene rane ekonomske koristi za građane.

BiH je ovog ljeta već izgubila prvih 108 miliona eura, kada su probijeni raniji rokovi Brisela za našu vladu.

Što se tiče saradnje s Evropskom unijom počelo je i konačno raspoređivanje FRONTEX-a na granicama i aerodromima Bosne i Hercegovine. U oktobru je započela prva zajednička operacija FRONTEX-a i Granične policije BiH, a planirano je raspoređivanje približno 100 službenika.

Početak rada POSKOK-a

Krajem aprila počeo je s radom Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK). Jedan od najznačajnijih slučajeva jeste istraga o mogućoj korupciji, zloupotrebi položaja i trgovini utjecajem unutar institucija Federacije BiH. Kao rezultat ove istrage, zabranjeno je obavljanje funkcije tadašnjem v.d direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću, direktoru policijske akademije FMUP-a Ervinu Mušinoviću i šefici kabineta premijera Nermina Nikšića, Arijani Huseinović Ajanović.

POSKOK je zatražio od Vrhovnog suda FBiH privremene mjere (zabranu obavljanja dužnosti) za direktora i članove Nadzornog odbora JP Aerodrom Sarajevo u vezi sa sumnjama na zloupotrebu položaja i moguće koruptivne radnje.

Dešavanja u političkim strankama

U julu je održan Kongres SDP-a na kojem je stranka odustala od principa izbora predsjednika jedan član – jedan glas. Iako je ranije mandat predsjednika bio ograničen na dva uzastopna mandata, na ovom kongresu su donijete odluke kojima je omogućeno da Nermin Nikšić ostane predsjednik stranke.

Naša stranka je promijenila lidera i umjesto Edina Forte na mjesto predsjednika stranke izabrana je Sabina Ćudić.

Bez predsjednika je ostao i SDS gdje je polovinom godine Milan Miličević podnio neopozivu ostavku. Funkciju vršitelja dužnosti predsjednika je obavljao Jovica Radulović, a krajem godine za predsjednika SDS-a je izabran Branko Blanuša.

Blanuša je isplivao kao bitan faktor političkih dešavanja nakon što je na izborima za predsjednika RS-a ostvario neočekivano dobar rezultat protiv kandidata SNSD-a Siniše Karana. Konačna odluka o predsjedniku RS-a će biti donijeta u 2026. godini.

Na političkoj sceni je došlo i do preslagivanja u opoziciji nakon što je gradonačelnik Banje Luke i predsjednik PDP-a, Draško Stanivuković, osnovao Pokret Sigurna Srpska. Pokret uključuje političare iz Banje Luke, ali je nejasna budućnost PDP-a.