2025. je godina kada je pao Milorad Dodik: Događaj iz februara odredio je sva dalja politička dešavanja u BiH
Cijelu godinu u političkom smislu u Bosni i Hercegovini je obilježila presuda Miloradu Dodiku, koja je prvostepeno donesena 26. februara, a nakon čega je krenula politička i sigurnosna kriza u državi.
Nakon toga, odmah u martu, Narodna skupština Republike Srpske donosi nekoliko spornih odluka, među kojima je zabrana djelovanja četiri državne institucije u tom entitetu, a riječ je o policijskim i pravosudnim institucijama.
Raspisivanje potjernice i sigurnosna kriza
Ustavni sud BiH je zakone odmah suspendovao, a Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu protiv tadašnjeg rukovodstva RS-a Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. To je sigurnosnu krizu dovelo do vrhunca s obzirom na to da trojac, uprkos potjernici, dugo nije htio da dođe na saslušanje u Tužilaštvo BiH.
Ako se sjetimo tog perioda, najupečatljivija će nam ostati uzavrela atmosfera u javnosti i rasprava o tome da li SIPA ili čak neko drugi treba ići u Laktaše da na silu uhapsi Dodika. SIPA to na kraju nije uradila, a postojao je samo jedan "kulturni" pokušaj ispred Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu.
No, na potjernicu su se oglušili i pripadnici MUP-a RS-a, koji su svakodnevno imali priliku da ga uhapse, ali i granični policajci, koji su ga puštali da izađe iz države. Istovremeno, Dodik je sve vrijeme prijetio odgovorom u slučaju da pokušaju hapšenje, što se jedino moglo protumačiti time da će otvoriti vatru na policajce koji bi pokušali izvršiti svoj zadatak.
U aprilu je visoki predstavnik Christian Schmidt obustavio budžetska sredstva SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, kao reakciju na kontinuiranu krizu i nepoštivanje državnih institucija. Međutim, Dodik je odgovorio zabranom finansiranja iz budžeta RS-a svim političkim strankama, što najviše šteti opoziciji.
Pravosnažna presuda i razočaranje Dodika u EU
Međutim, na ljeto, u julu 2025. je došlo do važnog pomaka, kada su se Milorad Dodik, a zatim Nenad Stevandić i Radovan Višković, pojavili u Sarajevu na saslušanju u Tužilaštvu BiH. Tada je postojala sumnja da je njihov dolazak plod Dodikovog dogovora sa EU o relaksiranju situacije u zamjenu za oslobađajuću drugostepenu presudu.
Da je neka vrsta dogovora, na kraju neuspješnog, zaista postojala, govori i izjava Aleksandra Vučića nakon osuđujuće drugostepene presude u kojoj kaže da je savjetovao Dodika da ne vjeruje Evropljanima.
Šta se dogodilo u međuvremenu, možemo samo pretpostavljati, ali je očigledno da Dodik nije mogao izlobirati oslobađajuću presudu s obzirom na to je u augustu pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest mjeseci zabrane obavljanja javne dužnosti.
Da se osjećao iznevjereno, govorilo je i to što se žestoko obrušavao na Delegaciju EU i ambasadora Luigija Sorecu na svojim pres konferencijama i istupima na društvenim mrežama. No, ubrzo je pronašao nove "prijatelje" u svijetu.
Odmah nakon presude je Dodik pokušao dodatno zagrijati ionako vrelu političku atmosferu u BiH, donošenjem novih zaključaka u NSRS-u kojima se navodno odbija presuda Suda BiH. Tvrdio je da neće odstupiti s funkcije predsjednika RS-a iako je pravosnažna presuda od njega to zahtijevala, kao i to da će raspisati referendum o (ne)priznavanju presude.
Dogovor sa SAD-om
Dok je Dodik pravio predstavu za javnost u RS-u i tvrdio da sve što je u Sarajevu doneseno ne važi u Banjoj Luci, on je platio Sudu BiH da zamijeni zatvorsku kaznu za novčanu, a i Ustavnom sudu BiH je poslao apelaciju zbog presude. Time je potvrdio da priznaje obje ove institucije, koje je ranije negirao.
Nakon što je CIK oduzeo mandat Dodiku i raspisao prijevremene izbore u RS-u, on je tvrdio da do izbora nikada neće doći. Međutim, ne samo da je došlo do prijevremenih izbora, nego je Dodik sam odstupio sa funkcije predsjednika, a NSRS je povukla svoje sporne zaključke kojima podriva državu.
Nakon toga je uslijedila nagrada Amerikanaca, s kojima je Dodik očigledno postigao neku vrstu dogovora, s obzirom na to da su sa svoje crne liste skinuli baš sve osobe koje su tu završile zbog Dodikove politike.
Zatim su 23. novembra održani prijevremeni izbori za predsjednika RS-a, na kojima je pobijedio SNSD-ov kandidat Siniša Karan. Međutim, zbog ogromnog broja uočenih nepravilnosti u radu biračkih odbora, CIK je odlučio ponoviti izbore na blizu 200 birališta u 17 općina i gradova u RS-u.
Nakon poništavanja rezultata sa birališta na kojima su utvrđene veće nepravilnosti, Branko Blanuša (SDS) ima prednost u visini od 6.000 glasova u odnosu na SNSD-ovog Karana.
Njih dvojicu za nekoliko dana očekuje "novi okršaj", odnosno ponavljanje izbora, a Dodiku preostane da uz pomoć štapa, zvanog funkcija predsjednika SNSD-a, pokuša stići one koji koračaju u patikama za trčanje. Drugim riječima, Dodik nije postao zanemarljiva politička figura u BiH, ali pad koji je doživio u 2025. godini će zasigurno osjetiti do kraja života.
Sabina Ćudić: Pritisak koji stvara američka administracija mora se kritički propitati
Bizaran skandal u Brazilu: Neymar greškom zamijenjen, uzalud je pokazivao papirić pred kamerom kao dokaz
