|

Šta donosi Strategija EU: Početak pregovora za BiH tek 2023. godine, susjedi će napredovati brže

Šta donosi Strategija EU: Početak pregovora za BiH tek 2023. godine, susjedi će napredovati brže
103
Piše: S. Hambo
5.2.2018. u 12:38
180
komentara
103

dijeljenja
Šta donosi Strategija EU: Početak pregovora za BiH tek 2023. godine, susjedi će napredovati brže Dragan Čović uoči sastanka s Jeanom-Claudeom Junckerom u Briselu (Foto: AFP) (Foto: AFP)
Čelništvo Evropske unije sutra će predstaviti Strategiju za Zapadni Balkan u okviru koje će definisati naredne rokove za zemlje koje pretenduju za punopravno članstvo u EU. Inicijalne informacije kazuju da je proširenje EU definitivno stavka od koje se neće odustajati, ali da pozicija BiH nije ohrabrujuća kada je riječ o rokovima. Tako se pretpostavlja da će BiH pregovore započeti tek 2023. godine te će u mnogome kasniti za Srbijom i Crnom Gorom.
Strategija za zemlje Zapadnog Balkana obuhvatit će trenutne pozicije i predviđene rokove za pristup EU za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. U Strategiji se očekuje 2025. godina kao rok za zaključenje pregovora Srbije i Crne Gore s EU. To je rok koji se predviđa za dvije zemlje koje su do sada znatno napredovale u procesu pristupanja Uniji, jer su već duboko u pregovorima.

Javnost u BiH najviše zanima pozicija naše države. Uprkos optimizmu političara na vlasti očekuje se hladan tuš u okviru nove Strategije, a u kojoj se očekuje da se 2023. godina izdvoji kao godina otpočinjanja pregovora za BiH.

"Treba naglasiti da je Strategija samo tehnički dokument, bez potencijalnih političkih prepreka. Tako da se njom ignorišu svi oni potencijalni problemi na bilateralnoj onsovi koje BiH može imati prije pristupanja EU. Tu se prije svega misli na odnose s Hrvatskom i neriješene probleme koje naša država ima sa zapadnim susjedom", kazao je za Klix.ba politički analitičar Adnan Huskić.

Jesu li nas domaći političari obmanjivali



On naglašava da ukoliko se potvrde pretpostavke da će BiH tek 2023. godine započeti pregovore, to je hladan tuš za sve ono što su domaći političari već mjesecima govorili.

"Kada uzmemo u obzir da još nismo predali odgovore na Upitnik i da treba očekivati dodatna pitanja, zatim nakon odgovora na dodatna pitanja države članice EU glasaju da li BiH treba dati kandidatski status, a nakon toga se određuje datum početka pregovora, to znači da će BiH imati barem četiri godine prazninu od završetka priče u vezi s Upitnikom i početka pregovora. Ako to bude tako, veće kritike za domaće političare i za BiH nema", smatra Huskić.

Treba istaći da je prosječno trajanje pregovora za pristupanje EU između sedam i devet godina.

Državni parlamentarac (SDP) Saša Magazinović prisustvovat će sutra predstavljanju Strategije na poziv EU parlamenta, a uoči sutrašnjeg prezentacije komentarisao je za Klix.ba šta možemo očekivati.

"Nezahvalno je prije zvanične prezentacije strategije komentarisati njen sadržaj, ali već sada je jasno da imamo dobru i lošu vijest. Dobra vijest je da su protivnici proširenja EU poraženi i da postoji jasna perspektiva članstva u EU za zemlje Zapadnog Balkana, samim tim i za BiH, a što će biti potvrđeno ovim dokumentom. Loša vijest je da su vlasti obmanjivale i da nećemo dobiti kandidatski status za vrijeme njihovog mandata, ali i to da nismo baš prvi u redu za napredak kada je riječ o regiji. Očigledno se polako razbija predstava o tome kako će čitava regija istovremeno ući u EU i već sada je jasno da je projekcija da će naši susjedi ići brže od nas", kazao nam je Magazinović.

Perspektiva da, ali...



Dakle, poruka je da BiH imaperspektivu, ali s ovim političarima i političkim navikama nećemo daleko dobaciti.

Mnogo se komentarisalo i to da će EU raditi na tome da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno pristupe Uniji, a sve u kontekstu geopolitičkih kretanja i utjecaja Rusije na Balkanu.

Ipak, kada se zna da je posljednje veliko grupno priključenje zemalja EU bilo 2004. godine i kada se uzme u obzir da je svih deset zemalja koje su tada pristupile Uniji bilo poodmaklo u procesu pristupanja, s već reformisanom administracijom, teško je očekivati isti scenarij za Zapadni Balkan.

"Puno više direktnih poruka će biti poznato sutra, ali već sada znamo da će veza kriminala i vladajućih struktura u zemljama regije, pritisci na medije i kontrola nad njima, kao i politička kontrola pravosuđa biti neki od navedenih primjera kočnica našeg napretka koje će se posebno naglasiti", zaključio je Magazinović za Klix.ba.
Prijavi grešku


Komentari (180)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...