Spreman zahtjev SDA za osporavanje Zakona o imovini RS-a pred Ustavnim sudom BiH

Budući da je Ustavni sud RS-a o Zakonu o nepokretnoj imovini odlučio kao i prošli put kada mu je skoro isti zakon dostavljen na odlučivanje, on će se moći osporiti pred državnim Ustavnim sudom nakon što bude objavljen u Službenom glasniku RS-a.

Zahtjev Ustavnom sudu BiH mogu uputiti ovlašteni predlagači, a zbog brojnih procedura osporavanja Zakona o nepokrentoj imovini RS-a, zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona mogao bi u konačnici biti riješen tek sredinom godine.

Pravni tim SDA već je pripremio zahtjev za ocjenu ustavnosti.

"Zahtjev će putem ovlaštenog podnosioca biti upućen Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine odmah po objavi odluke Ustavnog suda entiteta RS u Službenom glasniku entiteta RS", potvrđeno je za Klix.ba iz SDA.

Ovlašteni podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti definirani su Ustavom Bosne i Hercegovine:

"Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta".

Budući da se o ovakvom pitanju odlučuje na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, sve sudije moraju biti prisutne.

Do sad se u ovakvim slučajevima svaki put tražilo i određivanje privremene mjere kojom se zabranjuje primjena zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, što vjerovatno neće biti slučaj.

To će podrazumijevati i aktivno uključivanje visokog predstavnika u proces jer je OHR direktno umiješan u pitanje rješavanja državne imovine.

RS-ovim zakonom se direktno krši i zakon visokog predstavnika kojim je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom.

Iako vlasti manjeg bh. entiteta ukazuju na status državne imovine u Federaciji BiH, potrebno je naglasiti da je ključna razlika u tome da FBiH imovinu ne upisuje kao svoje vlasništvo već je samo koristi, a RS želi imovinu riješiti prenosom vlasništva sa države kao njenog jedinog titulara.

Ustavni sud će sada ponovno morati donijeti odluku koju je već donio i država ostaje žrtva začaranog kruga nepostojanja zakona koji će zaštititi njenu imovinu, a čije donošenje će biti jedno od temeljnih političkih pitanja vremena ispred nas.